Stupanjem na snagu Hanfina Pravilnika o dodatnim kriterijima ulaganja i investicijskim ograničenjima mirovinskih fondova otvoren je načelno potencijal za tržište kapitala u iznosu od oko tri milijardi kuna. Novi su veliki igrači na dionicama izlistanim u JDD kotaciji sva četiri obvezna mirovinska fonda s neto imovinom koja inače premašuje dvije stotine milijardi kuna uključujući otvorene i zatvorene dobrovoljne mirovinske fondove koji upravljaju s gotovo milijardu kuna vrijednom imovinom. Radi se o dogođaju koji su dugo očekivali, pripremali se, pa je praktički sad stvoren okvir za realizaciju njihovih ulaganja koja su, sudeći prema živosti burze, istom krenula. Aktivnosti fondovske industrije obilježava strogo selektivan pristup koji odražava zanimanje za participiranje u potražnji 20-ak posebno atraktivnih dionica iz JDD kotacije. Od nekih se čuje da su im u prvom planu dionica Adrisa, Ericssona Tesle, IGH, Dalekovoda, Atlantske plovidbe, Viadukta, Končara, Zagrebačke pivovare, Leda, Plave lagune. Te su dionice istaknute načelno kao najinteresantnije mirovinskim fondovima uz ogradu da pritom svaki ima svoj kut gledanja. Okvirne računice pokazuju da otprilike 46 dionica ispunjava kriterij tržišne kapitalizacije od 750 milijuna kuna koji je Hanfa Pravilnikom postavila kao uvjet za nove ulagače u vrijednosne papire izvan službene kotacije. Pod tim ograničenjem s kojim se fondovi inače u cijelosti slažu sada mogu ulagati do 15 posto imovine kojom upravljaju u dionice kompanija koje su izlistane na JDD kotaciji. Jednako važnim drže i mogućnost ulaganja u dionice koje u slobodnoj prodaji (free float) imaju manje od 20 posto izdanja, a pod uvjetom da je tržišna kapitalizacija dionica u slobodnoj prodaji veća od 200 milijuna kuna. Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF) mogu u dionice koje udovoljavaju spomenutim kriterijima uložiti i do 30 posto imovine pod upravljanjem. Za slučaj ulaganja u vrijednosne papire pojedinog izdavatelja do najviše 2 posto imovine OMF-a, Hanfa je odredila da njihova ukupna vrijednost ne smije prelaziti 10 posto imovine OMF-a, a kod DMF-ova ograničenje iznosi maksimalno 15 posto imovine. U ocjeni da se radi o velikom događaju sa snažnim posljedicama za fondovsku industriju i tržište kapitala složni su se predstavnici OMF-a koji su u cijelosti afirmativno prokomentirali za Poslovni dnevnik stupanje na snagu Pravilnika. Naveli su pritom više razloga zbog kojih pozdravljaju novi potez koji je povukla Hanfa.
Bolji kriteriji
Preko dijela tvrtki iz JDD kotacije otvara im se, kažu, novi segment bitne klase imovine dionica, pa će tako doći do značajnije izloženosti domaćim dionicama te racionalnijoj alokaciji rizika i imovine. Dodatno su im olakšani kriteriji za ulaganja u inozemtsvu (do 20 posto imovine), a Pravilnikom se omogućuje ulganje do 5 posto imovine posredno putem domaćih investicijskih fondova i u države koje imaju niži kreditni rejting u odnosu na Hrvatsku. No dodatni dobar dio priče vide i u omogućavanju ulaganja u domaće fondove koji ulažu u nekretnine. Premda se nekretninski fondovi nalaze u početnoj fazi razvoja, predstavljaju potpuno novu klasu proizvoda za mirovinske fondove. Procjenjuje se da će otvaranje mogućnosti za takva ulaganja mirovinskih fondova pridonijeti snažnijem razvoju tog dijela industrije. Naši sugovornici Dinko Novoselec, predsjednik Uprave Allianz ZB d. o. o, Dubravko Štimac, predsjednik uprave PBZ-a CO-a mirovinskog fonda, Damir Grbavac, predsjednik uprave Raiffeisen mirovinskog društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom d.d. (ROMD), te Petar Vlajić, direktor Erste Plavog obveznog mirovinskog fonda, podsjećaju da je fondonska industrija na to veoma dugo čekala, a Pravilnik je izvedenica iz ljetos noveliranog Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Na prilično zakašnjenje u omogućavanju da ulažu i u atraktivne kompanije koje nisu u službenoj, najvišoj burzovnoj kotaciji nego u JDD-ima ne žele se više osvrtati. Ipak, ostaje činjenica da u cijelom uzletu domaćeg tržišta koji je trajao protekle dvije godine u segmentu jdd-a mirovinski fondovi nisu izravno sudjelovali te da su unatoč započetoj korekciji cijene visoke. Štimac napominje da je u pitanju znatan potencijal koji se oslobađa nakon što su pristup JDD kotaciji mirovonski fondovi tražili više od dvije godine.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Pa dobro čovjek se zeznuo. Svakome se to događa. Ipak, u svakom slučaju, članak je dobar i sad malo više znam kako razmišljaju menadžeri OMF-ova i koja je pravila postavila HANFA.
Dobro za znati za one koji ulažu na tržištu kapitala.
Dvije stotine miljardi – haha, za te novce mogu kupiti sve dionice na ZSE i jos im ostane novaca. Stvarno svašta trabunjaju…
Citat:
Novi su veliki igrači na dionicama izlistanim u JDD kotaciji sva četiri obvezna mirovinska fonda s neto imovinom koja inače premašuje dvije stotine milijardi kuna uključujući otvorene i zatvorene dobrovoljne mirovinske fondove koji upravljaju s gotovo milijardu kuna vrijednom imovinom.
Inače koliko ja vidim neto imovina obveznih mirovinskih fondova je veća od 20 mlrd. kuna, a ne 200 mlrdVaš link
Uključite se u raspravu