Privredni subjekti koji se godinama spore mogu po novome na svim najvećim Trgovačkim sudovima u Hrvatskoj praktički sami riješiti svoj spor što im je jeftinije i brže, a nagodbeni postupak mogu inicirati bez obzira na fazu u kojoj se nalazi predmet, pa čak i kad je donesena prvostupanjska presuda i izjavljena žalba. Ministarstvo pravosuđa i Visoki trgovački sud (VTS) postigli su dogovor kojim se na pet najvećih Trgovačkih sudova pokreću postupci mirenja, pa se ti sudovi sada priključuju Trgovačkom sudu u Zagrebu gdje s iznimnim rezultatima završavaju pilot-projekt medijacije koji je financirala vlada Velike Britanije.

Usluge medijacije
Ista opcija sada je moguća i na Trgovačkim sudovima u Rijeci, Dubrovniku, Osijeku, Varaždinu i Pazinu, a i Visoki trgovački sud otvara svoja vrata za one koji žele iskoristiti uslugu medijacije. Tamo će strankama na raspolaganju biti četiri suca izmiritelja, a među njima su i sadašnji predsjednik VTS-a mr. Srđan Šimac te njegov prethodnik mr. Borislav Blažević. U planu je bilo uključiti VST u Vladin projekt razvoja medijacije nešto poslije, no razvoj stvari su pogurale same stranke koje su nedavno od VST-a zatražile da predmet u kojem se spore već desetak godina riješe mirnim putem. “U siječnju 2007. na VTS-u smo zaprimili tuženikov prijedlog za provođenje mirenja u ovom sporu pred VTS RH, a tužitelj ga je prihvatio. Izmiriteljem u tom postupku imenovan je sudac VTS-a mr. Borislav Blažević. Nakon samo pola sata stranke su u postupku mirenja sklopile nagodbu tuženikova žalba je povučena, a stranke su nagodbom suglasno riješile svoje odnose. Ovaj predmet bi da nije došlo do nagodbe došao na red najranije početkom 2008.”, objašnjava predsjednik VTS-a Šimac. Riječ je o parničnom predmetu u kojem je tužba podnesena još 1997. s početnim tužbenim zahtjevom na isplatu 1,2 milijuna kuna, a njihova nagodba pokazuje da je moguće mirenje u korist stranaka i na drugom stupnju. Šimac kaže da mu nisu jasni motivi kritičara sudske medijacije koji ne prepoznaju ulogu sudaca izmiritelja, pa bi htjeli da se suci uopće ne bave mirenjem. “U tri ili šest sati sastanaka mirenjem se može riješiti spor koji traje godinama, a toliko se rada ne može skupiti ni u pet godima na ročištima koja su kao što je poznato vrlo kratka. Zato strankama treba dati mogućnost da biraju”, kaže Šimac.

I izvan suda
Dodaje kako, istina, postoji i mogućnost mirenja izvan suda, no stranke vole da im sudac izmiritelj posreduje u mirenju jer se još nisu uvjerile u sposobnosti izvansudskih izmiritelja koji se nalaze na listama HGK i HOK, a po novome je i udruženje osiguravatelja osnovalo Centar za mirenje. Prednosti medijacije su goleme jer stranke veoma brzo i uz minimalne troškove samostalno riješe vlastiti spor na obostrano zadovoljstvo zbog čega iz njega i tužitelj i tuženik izlaze kao pobjednici. Upravo zahvaljujući tome što će se medijaciju omogućiti, osim Zagreba, na još pet Trgovačkih sudova koji su ključni privredi, mirenje bi moglo postati sve popularnije, a to bi moglo utjecati na daljnje smanjivanje pritiska na sudove za korištenjem njihove klasične uloge.

Dvostruko manje predmeta u odnosu na 2005.

U odnosu na 2005. broj predmeta na prvostupanjskim Trgovačkim sudovima se prepolovio, kaže predsjednik Visokog trgovačkog suda Srđan Šimac, no to će imati pozitivan efekt na VTS za godinu ili dvije jer još imamo mnogo starih neriješenih predmeta. “S ukupno 52.000 neriješenih predmeta prvostupanjskih Trgovačkih sudova u 2005. sveli smo se na 23.000 u 2006. Među ostalim to može značiti da drastično opada interes privrede za parničenjem te da češće rješavaju sporove bez uključivanja sudova. Na VTS-u planiramo ove godine riješiti sve predmete koje smo zaprimili 2004. i 2005., a takvih je oko 4000. Prvi put ćemo 2008. imati zaostatke stare samo dvije godine, pa bi uz manji priliv predmeta mogli doći u mirnu fazu”, objašnjava Šimac.