Krajem tjedna državni statističari izaći će s procjenama BDP-a u drugom tromjesečju, a uoči objave ekonomiji se prognozira pad u 11. kvartalu zaredom.

Osam makroekonomista u anketi Hine očekuje godišnji pad od 0,6 posto, "podebljavanje" minusa od 0,4 posto s početka godine. Kad se bude podvlačila crta ispod 2014. analitičari očekuju pad od 0,2 do jedan posto, slično kao i Europska komisija i MMF koji predviđaju 0,6 posto pada. Od svih sastavnica BDP-a koje klize (osim izvoza), recesiji najviše pridonosi osobna potrošnja. Od travnja do lipnja godišnji promet u trgovini smanjio se 0,5 posto. Stoga ne čudi da ministar financija Boris Lalovac mini poreznom reformom pokušava podići dohotke ne bi građane motivirao u trgovine.

Na tu su recepturu makroekonomisti skeptični smatrajući da u srednjem roku osobna potrošnja neće biti predvodnik već sljedbenik rasta. "Iako nešto sporijom dinamikom, osobna potrošnja nastavit će padati na razini cijele godine jer je opterećena smanjenjem zaposlenosti, visokim pesimizmom, nastavkom procesa razduživanja i smanjenjem raspoloživog dohotka", kaže jedan od anketiranih analitičara.Do lipnja je isparila i aktivnost u industriji, a pozitivni niz od pet mjeseci prekinut je u lipnju oštrim padom od 1,7 posto.

Statistika bi trebala potvrditi daljnji pad investicija na koje ukazuje pad građevine koja je u prvih pet mjeseci pala osam posto u odnosu na lanjsku godinu. Za privatne investicije nepovoljno je okruženje, a javne ovise o preslabim kapacitetima povlačenja EU novca. Doprinos rastu očekuje se od izvoza koji je u prvih šest mjeseci porastao 13,3 posto (godišnje), no nastavku tog trenda prijeti usporavanje europskog oporavka.