Nakon Zakona o potrošačkom kreditiranju, koji je donio ograničenja efektivnih kamata na potrošačke i stambene kredite, država namjerava uvesti reda i u zatezne kamate.

Radna skupina Ministarstva financija, u koordinaciji s Hrvatskom narodnom bankom (HNB), Ministarstvom pravosuđa i bankarima priprema novi zakon o zateznim kamatama čiji je cilj pojednostaviti izračun te spustiti njezin konačni iznos. Zatezna kamata ima svoju ulogu u smislu financijske discipline i zato ne bi smjela biti preniska, no postojeća razina iz Zakona o obveznim odnosima je previsoka, smatraju u Ministarstvu financija. 

(Ne)željene posljedice
Očekivano, takvo razmišljanje nije naišlo na razumijevanje među domaćim bankarima, koji smatraju da daljenjeg prostora za plafoniranje kamata nema te da bi to donijelo neželjne posljedice na tržištu. Zatezne kamate, odnosno one koje se plaćaju kao penalizacija za nepodmirene obaveze, trenutačno regulira nekoliko propisa. U Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi baza za izračun je referentna tržišna stopa, dok je u Zakonu o obveznim odnosima temelj računice ostala eskontna stopa HNB-a. Kontradiktorni propisi stvaraju nered i na sudovima. U prvom scenariju zatezna kamata doseže 12,35 posto: prosječna cijena dugoročnih kredita tvrtkama od 5,35 posto umanjuje se za jedan postotni bod, potom takva referentna kamata uvećava za osam postotnih bodova. Istodobno, obvezni odnosi imaju drukčiju računicu: HNB-ova eskontna stopa od sedam posto uvećava se za osam postotnih bodova, pa zatezna kamata (iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovaca i osobe javnog prava) doseže 15 posto, odnosno 12 posto za građane.

Tržišna osnova
Ono u čemu se slažu sve uključene strane jest da se računica približi što više tržišnim osnovama, no konsenzusa o visini zasad nema. Budući da je zatezna kamata ujedno gornja granica za ugovorne odnose, bankari strahuju da će se spuštanjem pritisnuti i ostale kamatne stope na kredite, a potom i na štednju. Gornja granica za potrošačke kredite od prvog siječnja ograničena je na 11 posto (zatezna minus jedan posto), a na stambene 9 posto (zatezna minus tri posto). U Hrvatskoj udruzi banaka smatraju da je svako ograničavanje cijena kredita u konačnici kontraproduktivno jer će dio klijenata izgurati s tržišta te stvoriti crno tržište. 

Zeleno svjetlo ECB-a
"Trenutačno ograničenje od 11 posto za fizičke osobe u Hrvatskoj nikako nije nekakva europska praksa nego potencijalno štetno ograničenje koje duboko zadire u tržišne mehanizme, upravo suprotno temeljnim načelima Europske unije", smatra direktor Udruge banaka Zoran Bohaček. Ističe da se ne može reći da visina kamatnih stopa ili njihovo ograničavanje imaju utjecaja na gospodarski rast ili na prezaduzenost potrošača. U Velikoj Britaniji su, kaže, kamate na dopuštena prekoračenja oko 18 posto (nedopuštena i 27 posto), autokrediti u Češkoj ili Slovačkoj blizu 20 posto, revolving kartice u Francuskoj više od 20 posto.

Premda je postojao plan da se zakon završi u prvom kvartalu, rasprava o visini zateznih kamata daleko je od finalizacije. Nakon što se stručnjaci usuglase koji će se portfelj kredita uzeti kao osnovica za izračun nove zatezne kamate koja bi bila niža, no dovoljno visoka da ne stvori poremećaj na tržištu i novi pritisak na kamatne prihode banaka, tekst zakona u ide u redovnu proceduru kroz dva saborska čitanja. Prije izglasavanja mora dobiti zeleno svjetlo Europske središnje banke (ECB), što je proces koji može potrajati i do šest tjedana, pa je realno da novi pojednostavljeni propis zaživi tek najesen.