Tvrtke koje uspješno posluju u stečaju prilika su i za dobro ulaganje, a u nekim novijim stečajevima za moguću investiciju sad je prijelomni trenutak. No, čeka se što će reći država kao veliki vjerovnik, a ima slučajeva i kad je najveći, pa praktički sama odlučuje, što u kontekstu nove Vlade znači i da su je dočekale odluke koje će trebati brzo donijeti u više stečajeva.

Na primjeru stečaja komiške Modre špilje, gdje u sezoni radi 50-ak radnika, a lani je poslovala sa 700.000 kuna dobiti i oko 7 milijuna kuna prihoda, pokazuje se da je izgubljeno dosta vremena. Naime, stečajni upravitelj Ivo Bučan tvrdi da postoji interes potencijalnih ulagača u komišku tvrtku, pa se zbog stečajnog plana s kojim bi se omogućio sretan završetak stečaja – nastavak djelatnosti, kao i širenje uz potporu Općine Komiža, za pomoć nedavno obratio Ministarstvu turizma. Naišao je, kaže, na iznenađujuće brzu reakciju i bezrezervnu podršku. "Uputio sam jedan mail i odmah sam pozvan na sastanak s novim ministrom turizma Antonom Klimanom. Tijekom njegova posjeta Splitu prošlog tjedna sastanku je nazočila i stečajna upraviteljica hotelske tvrtke Vis Mira Hajdić, koja je imala slična pitanja.

Predstavio sam nacrt stečajnog plana za Modru Špilju, a ministar je sve podržao. Kako nam je rečeno, sad očekujemo da se taj resor iskoordinira s Ministarstvom financija", kaže Bučan.  Na skupštini vjerovnika u prosincu stečajni upravitelj komiške tvrtke u zadatak je dobio izradu stečajnog plana, s time da je određen rok od 60 dana da ga preda sudu i vjerovnicima. No, rok je prošao bez pomaka, dijelom u postizbornim zbivanjima, a i nakon što je Vlada potvrđena ispostavilo se da je zadatak nemoguća misija, pa je Bučan zatražio od Trgovačkog suda u Splitu da sazove novu skupštinu vjerovnika. Na njoj će zatražiti zeleno svjetlo za novi rok za izradu stečajnog plana i predaju vjerovnicima na razmatranje i usvajanje. Naime, u obrazloženju sudu otkriva zašto to nije bilo moguće učiniti i navodi da "nije bilo poznato koje su osobe iz Ministarstva financija i Ministarstva turizma nadležne za prijedlog odluke po ovom pitanju, a na osnovu kojih bi Vlada donijela potrebne odluke".

Iako nije želio otkriti pojedinosti poput iznosa, doznajemo, nacrt stečajnog plana predviđa da država djelomično otpiše potraživanja, a kamate u cjelosti, dok bi se dokapitalizacija provela pretvaranjem prava u udjele. Tvrtka bi iz stečaja izišla praktički kako je i ušla u većinskom državnom vlasništvu, nakon čega bi je prodala. No, za konačni prijedlog plana koji bi bio prihvatljiv državi prijeko je potrebno usuglasiti stavove jer o državi kao najvećem vjerovniku ovisi i prihvaćanje i realizacija plana.

Od oko 90 milijuna kuna priznatih tražbina, oko 90 posto se odnosi na Ministarstvo financija, pa se čeka odluka tog resora, a otvoreno je pitanje i suradnje s DORH-om koji inače državu zastupa u stečaju. Mogućnost kupnje tvrtke kao cjeline ili drugo rješenje u okviru stečajnog plana u stečaju se potencijalno nudi u više propalih tvrtki gdje su vjerovnici odlučili da dužnik nastavi poslovanje. Neke su ušle u zrelu fazu u kojoj bi stečajnim planom, uz uvjet da to stečajni vjerovnici prihvate, provele restrukturiranje. Uz benefit zbog rješavanja dugova, s novom vlasničkom strukturom, vratile bi se oporavljene na tržište, ali sa svježim kapitalom za poslovnu ekspanziju, što donosi i novo zapošljavanje.

Čak i pojedini stečajni dužnici u kojima je davno prestala proizvodnja, zanimljivo, po novome su pod lupom investitora, zainteresiranih da se proizvodnja ponovo pokrene, no tamo je sretnija situacija jer po našim informacijama država ne odlučuje. Za razliku od toga, stečajni upravitelji žale se na prodaju nekretnina, za kojima vlada slaba potražnja, i to unatoč tome što su cijene, kako se izrazio jedan upravitelj, strašno niske. Kao ilustraciju navodi još jednu u nizu propalih dražbi na kojoj se ni za 20% od početne cijene ne mogu prodati dva hektara zemljišta u poslovnoj zoni jednog većeg grada.