Turistička statistika za prvih sedam mjeseci potvrdila je bojazan da će zbog krize ove godine značajno pasti broj talijanskih gostiju na Jadranu, gdje se u srpnju odmaralo čak 12 posto manje Talijana nego lani u istom periodu.

Međutim, zbog krize u eurozoni Talijanima su se ove godine pridružili i Česi s još većim podbačajem od deset posto u dolascima, te Slovenci kojih je u srpnju ove godine bilo devet posto manje nego lani. Ministra turizma Veljka Ostojića, doduše, takve brojke nisu iznenadile ni zabrinule, i unatoč njima očekuje blagi rast prihoda od turizma od tri do pet posto u odnosu na lani, odnosno ukupan turistički prihod od 7 milijardi eura. Optimizam temelji na značajnom rastu broja gostiju iz Njemačke, Nizozemske, Austrije te Rusije. “S rastom od 22 posto u noćenjima tijekom srpnja, Njemačka je pobjednik dosadašnjeg dijela ove sezone, što govori o tome da je Hrvatska vrlo atraktivan igrač na tom, ujedno najvećem svjetskom emitivnom tržištu. To je i rezultat naših aktivnosti usmjerenih na privlačenje njemačkih gostiju. Naime, u komunikaciji s partnerima s emitivnih tržišta i promociji ove godine strategija je bila igrati na sigurno, usredotočili smo se na tržišta koja su imala bolju prognozu za gospodarsku stabilnost. Tako je nakon snažne promocije kamping turizma u Nizozemskoj, broj nizozemskih gostiju u našim kampovima u ovoj godini porastao za 25 posto”, kazao je ministar Ostojić na konferenciji za novinare. Prema podacima koje prikuplja sustav turističkih zajednica, u Hrvatskoj je od početka godine do kraja srpnja ostvareno 6,6 milijuna dolazaka, što je 3,8 posto više nego lani u istom periodu, te 35,8 milijuna noćenja, ili 5,4 posto više nego lani. Samo u srpnju, u kojem kreće špica sezone, bilo je oko 1,6 posto više dolazaka te 5,6 posto više noćenja.

Statistika ide u prilog stranim turistima jer su domaći pali za skoro četiri posto i u noćenjima i u dolascima na razini godine, te oko dva posto samo u srpnju, za razliku od prošlog ljeta u kojem je zabilježen blagi rast domaćih gostiju u odnosu na 2010. Dubrovačko neretvanska županija pokazala se kao najuspješnija u prvih sedam mjeseci s rastom noćenja od 11 posto, ili osam posto samo u srpnju. Jednak rast noćenja u srpnju bilježi Istra u kojoj je ostvarena gotovo trećina ukupnog broja noćenja, Zadarska županija ima šest posto rasta u srpnju, Zagreb pet posto, a Kvarner i Šibensko kninska po tri posto rasta noćenja. Nijemci su ostvarili petinu ukupnog turističkog prometa, a iza Nizozemske s 25 posto porasta te Njemačke s 22 posto rasta u srpnju, prema rastu broja noćenja slijede Rusi s devet posto pa Poljaci i Austrijanci sa četiri posto porasta. Također, prema dostupnim iako šturim statistikama, Hrvatska se kao i lani našla među rijetkima na popisu zemalja koje bilježe turistički rast. Zasad su u plusu samo Hrvatska i Španjolska, a uz Grčku, Italiju, Cipar i Maltu, u minusu je do lipnja bila čak i Turska s 2,3 posto turističkog pada u odnosu na lani.

Ne idu na odmor

Talijani ostali doma
“Više od 55 posto Talijana ove godine ne ide na godišnji odmor u inozemstvo, što se nije dogodilo nikad. Očekujem da će nam talijanski turisti ipak doći još tijekom kolovoza, no doći će ih manje nego ranijih godina, kraće će ostajati i manje će trošiti”, očekuje ministar Ostojić.