Smatramo da je u idućem razdoblju, kada ne možemo ići horizontalno kao što smo išli s mjerama za očuvanje radnih mjesta, to jedan od načina kako možemo očuvati radna mjesta, poslovnu i gospodarsku aktivnost, dodao je.
Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović izvijestio je u ponedjeljak kako se u zadnjih 15-ak dana bilježi pad nezaposlenosti i rast zaposlenosti, te najavio da će u lipnju biti definirana mjera skraćenog radnog vremena.
Nezaposlenost u zadnjih 15-ak dana pada, u ožujku i travnju imali smo uzlazni trend, u svibnju se trendovi okreću, rekao je Aladrović istaknuvši da je u svibnju zabilježeno povećanje broja zaposlenih za 11.800.
Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović izvijestio je u ponedjeljak kako se u zadnjih 15-ak dana bilježi pad nezaposlenosti i rast zaposlenosti, te najavio da će u lipnju biti definirana mjera skraćenog radnog vremena.
Nezaposlenost u zadnjih 15-ak dana pada, u ožujku i travnju imali smo uzlazni trend, u svibnju se trendovi okreću, rekao je Aladrović istaknuvši da je u svibnju zabilježeno povećanje broja zaposlenih za 11.800.
Država bi sufinancirala jedan radni dan
“Trendovi poslovne aktivnosti se okreću, jako je dobro za hrvatsku ekonomiju da zaposlenost raste, a nezaposlenost pada”, rekao je ministar novinarima ocijenivši kako je Hrvatska na tržištu rada za sada zadržala ozbiljnu razinu poslovne aktivnosti i pozitivne trendove.
Također je iznio koncept kako će konkretno izgledati mjera skraćenog radnog vremena, koja će biti definirana tijekom lipnja.
“Koncept je da teret dijela rada koji nije efikasan snosi država. U prijevodu, ako poslodavac radi pet dana u tjednu, a ima potrebu za četiri, država bi sufinancirala jedan radni dan, a poslodavac plaće za četiri radna”, rekao je.
Detaljnije ćemo definirati mjeru u suradnji sa sindikatima i poslodavcima, za sutra su poslani pozivi na sastanak, očekujemo da će se socijalni partneri odazvati, kazao je Aladrović podsjetivši da je takva mjera i u prethodnim krizama pokazala dobre rezultate.
Smatramo da je u idućem razdoblju, kada ne možemo ići horizontalno kao što smo išli s mjerama za očuvanje radnih mjesta, to jedan od načina kako možemo očuvati radna mjesta, poslovnu i gospodarsku aktivnost, dodao je.
Na upit hoće li građani koji koriste moratorij doći na crne liste, s obzirom da banke ponovno mogu izmjenjivati informacije o kreditima građana, odgovorio je kako ne zna konkretno kakav je stav poslovnih banaka, no bitno je da je moratorij ugovorni odnos građana i banke. Zato ne vidi potrebe za crnim listama i očekuje da banke neće formirati nikakve crne liste.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu