Glavna tema 40. sjednice Vijeća članica Hrvatske udruge poslodavaca bile su novosti i primjena Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagobi koji je stupio na snagu 1. listopada, a gost sjednice bio je ministar financija Slavko Linić koji je prezentirao posljednje izmjene u proceduri provođenja predstečajnog postupka te je odgovarao na pitanja poslodavaca o samom procesu provođenja Zakona. Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi otvorio je mogućnost ubrzanja postupka restrukturiranja tvrtki koje su zapale u probleme na način da se u predstečajnom postupku omogući brži dogovor svih vjerovnika oko načina na koji će konkretna tvrtka nastaviti poslovati ili će otići u proces likvidacije. "Mi smo kompletirali sastave svih nagodbenih vijeća, spremni su svi potrebni obrasci zahtjevani u postupcima predstečajne nagodbe, a formirali smo i pregovarački tim koji će voditi pregovore ispred Vlade u pojedinačnim postupcima. Na provedbi ovog zakona angažirali smo ukupno 500 ljudi, a cilj je da što prije napravimo reda u gospodarstvu koji će i poslodavcima olakšati poslovanje", rekao je Slavko Linić, ministar financija.

Zahtjevi
Kako je otkrio ministar, od stupanja Zakona na snagu podneseno je nešto više od 200 zahtjeva za pokretanje predstečajne nagodbe. Ministar je tu brojku ocijenio skromnom i apelirao na HUP da svoje članove informira o novim mogućnostima koju donosi zakon te da kada ispunjavaju uvjete za predstečajnu nagodbu pristupe tom postupku pravovremeno i na osmišljeni način. Ivica Mudrinić, predsjednik HUP-a, izrazio je podršku Vladi u namjeri da se poslovanje privatnog sektora odvija sukladno pozitivnoj zakonskoj regulativi i time doprinijeti rješavanju problema insolventnosti i nelikvidnosti. Naglasio je da dijalog i konzultacije u procesu pripreme zakonske regulative bitne za poslovni sektor osiguravaju ispunjavanje ciljeva koje zakoni žele postići. Ipak, naglasio je, Vlada mora jače poticati pozitivnu poduzetničku klimu koja nam jedina može donijeti optimizam nužan za pokretanje oporavka gospodarstva.Ministar Linić je rekao kako je interes države u procesima predstečajne nagodbe isključivo podržati mogućnost opstanka tvrtki dužnika i zadržavanja što većeg broja radnih mjesta pa će se u pregovorima maksimalno prilagođavati ostalim vjerovnicima, otpisujući kamate na dug tvrtki pa i djelomično sam dug tvrtki koje imaju šansu nastavka poslovanja.

Kako bi nakon provedenog procesa predstečajne nagodbe tvrtka bila sposobna ponovno nastaviti s poslovanjem, Ministarstvo financija je započelo pregovore s Hrvatskom narodnom bankom (HNB) da osigura sredstva za Hrvatsku banku za obnovu i razvoj (HBOR) kako bi ona mogla stupiti u proces dokapitalizacije tih tvrtki, potvrdio je ministar Linić. Također, kazao je ministar, banke su kao jedni od najvećih vjerovnika potvrdile svoju volju u sudjelovanju u nagodbama, a ministar od njih očekuje također spremnost na otpisivanje kako kamata tako i dijela potraživanja."U proces dokapitalizacije će se u vrlo ograničenim slučajevima moći uključiti vlasnici tvrtki koje su ušle u predstečajnu nagodbu. Oni moraju priznati da su izgubili tvrtku i omogućiti tvrtki novi zalet s novim vlasnicima", rekao je ministar Linić. Kako ni država nema interesa uključivati se aktivno u vlasništvo tih tvrtki, a to će u velikoj mjeri izbjegavati i banke, ministar je i od HUP-a zatražio pomoć u traženju novih vlasnika spremnih za ponovno dizanje posrnulih tvrtki. Od HUP-a je zatražio i formiranje tima koji će aktivno pratiti pregovore i zastupati interese poduzetnika vjerovnika u samim procesima nagodbe. Ministar je naglasio da je i Vladi i poduzetnicima i bankarima u cilju dogovoriti se oko sudbine najvećih kompanija koje su posrnule a imaju šansu na tržištu. Takvih tvrtki je 500-tinjak, oni zapošljavaju velik broj ljudi i tu svi moramo biti maksimalno odgovorni i kooperativni, rekao je ministar. Naglasio je da je uvođenje instituta predstečajne nagodbe prilika brzog oporavka tvrtki u problemima. Država kao vjerovnik od tog datuma neće imati razumijevanja i krenut će u otvaranje stečajnih postupaka dužnika, naglasio je ministar Linić koji je izjavio da su oni u proces čišćenja nereda na tržištu krenuli vrlo ambiciozno što pokazuje i brojka od 30.000 pravnih subjekata koje će izbrisati iz sudskog registra od stupanja Zakona na snagu.

Povećanje kapitala
Kako je napomenuo ministar Linić, cilj Vlade je da se tvrtkama s potencijalom, a u dogovoru sa svim vjerovnicima i HBOR-om, omogući povećanje omjera vlastitog kapitala i duga u procesu predstečajne nagodbe, sa sadašnjih 15-tak na 25 do 30 posto. Kad se otvori predstečajna nagodba, unutar 120 dana, koliko traje proces nagodbe vjerovnika, nitko od vjerovnika neće moći blokirati poslovni račun tvrtke. U slučaju da se netko od vjerovnika ne prijavi sa svojim potraživanjima, neće moći poduzimati nikakve pravne radnje s njima dok god traje proces provedbe, a on se može odužiti na maksimalno 5 godina. Predstečajna nagodba će se smatrati važeća pristane li na nju 51 posto vjerovnika, čime se otklanja mogućnost da neki od manjih vjerovnika koči proces nagodbe. Ministarstvo financija priprema izmjene i dopune Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi koje bi se trebale uskoro naći u proceduri donošenja.