Novi iznos minimalne plaće od 1. lipnja 2009. godine moguće je izračunati na nekoliko načina i on može iznositi, primjerice, i 2.814 kuna, a može biti i 2.928, te 3.013 ili 3.123 kune, tvrdi Marija Zuber, savjetnica u stručnom časopisu Računovodstvo i financije. Ona je nepreciznu i dvojbenu formulaciju samog načina izračunavanja visine minimalne plaće iz Zakona o minimalnoj plaći kao izvorište potencijalnog problema najavila još u svibnju.

Službeni podatak
Od navedena četiri moguća iznosa minimalca, Državni zavod za statistiku je u lipnju objavio da se dosadašnji minimalac od 2.747 kuna bruto, koji je trajao do 31. svibnja 2009., povećava na 2.814 kuna. Poslodavcima izračun nije sporan, a sindikati ga osporavaju tvrdeći da su zakinuti za 200 kuna. Dok DZS još nije znao koji će se podatak objaviti kao službeni, tijekom vaganja odluke o izračunu koji će biti na snazi, računovodstvena struka dala je do znanja da će zbog nepreciznosti zakona biti nemoguće izbjeći peripetije. Zuber je ukazala na vremenske škare u koje su ušli državni statističari. “Postoje dva su razloga zašto je došlo do zakašnjenja od strane DZS-a. Prvi je u tome što zakonodavac uopće nije predvidio način usklađivanja minimalne plaće u uvjetima negativnih gospodarskih kretanja, a drugi proizlazi iz metodoloških nepreciznosti i manjkavosti Zakona o minimalnoj plaći”, smatra Zuber, napominjući da je Zakon o minimalnoj plaći primjer nepreciznog propisa, čiji sadržajni nedostaci narušavaju svrhu i ciljeve koji su se tim propisom namjeravali postići.

Matematička veličina
Kako se minimalna plaća za iduće jednogodišnje razdoblje koje traje do kraja svibnja 2010. godine može izračunati na čak četiri načina, zbog toga su realno moguća velika odstupanja u konačnoj cifri minimalca koji su poslodavci dužni isplaćivati radnicima po tom zakonu, a razlika između najlošije i najbolje varijante iznosi oko 376 kuna ili jednu sedminu dosadašnjeg minimalca. Još u vrijeme donošenje zakona, kako podsjeća Zuber, bilo je stručnih upozorenja da nije najsretnije rješenje po kojem se način određivanja minimalne plaće temelji na automatskom vezivanju uz statističke podatke iz prethodne godine i zakonskom obvezivanju da DZS taj podatak objavi kao matematičku veličinu.“Već prva godina primjene zakona pokazuje da su gospodarski uvjeti i okruženje u 2009. značajno izmjenjeni u odnosu na 2008. Zakon o minimalnoj plaći ne daje odgovore na pitanja usklađivanja svote minimalne plaće u uvjetima recesije i pada društvenog proizvoda”, napominje Zuber. Državni statističari su imali dva pokazatelja za izračun minimalca: prosječnu plaću koja je lani iznosila 7.544 kuna i realnu stopu rasta BDP-a koja je lani iznosila 2,4%.

HUP

Dosljedna primjena
“DZS je u izračunu osnovice za minimalnu plaću primjenio formulu za izračun plaće sukladno Zakonu i svi sudionici gospodarskog života, a to znači i poslodavci i sindikati, trebaju iste primjenjivati”, stav je Hrvatske udruge poslodavaca iz priopćenja kojeg su jučer poslali medijima i u kojem reagiraju na najnovije izjave sindikalnih čelnika dijela sindikata kojima se značajno utječe na odredbe Zakona o minimalnoj plaće čijem se nepoštivanju HUP oštro protivi.