EN DE

Milijuni od prodaje zagrebačke Name stoje blokirani na računu

Autor: Marija Brnić
22. srpanj 2026. u 22:00
Podijeli članak —
Novi vlasnik, splitska tvrtka Izbor Šesti uplatio je ponuđenih 17,25 milijuna eura i još početkom travnja preuzeo zgradu i radnike te radi pripreme za svoj projekt, a uplaćeni novac - još stoji na računu/Marko Lukunić/PIXSELL

Tri mala vjerovnika traže smjenu stečajnog upravitelja i sudaca.

Nedavnom prodajom znamenite robne kuće Name u Ilici, nadomak glavnog zagrebačkog trga, činilo se završava i najvažniji dio te stečajne trakavice, koja se vuče već duže od 26 godina, no to nije tako. Novi vlasnik, splitska tvrtka Izbor Šesti uplatio je ponuđenih 17,25 milijuna eura i još početkom travnja preuzeo zgradu i radnike te radi pripreme za svoj projekt.

Uplaćeni novac, međutim, još stoji na računu i to zbog istupa nekoliko manjih vjerovnika, koji su zajednički zablokirali daljnje postupke. Najprije su osporavali dio prava razlučnih vjerovnika, a riječ je o državi i Croatia osiguranju, tvrdeći da je pravo Croatia osiguranja na zatezne kamate koje je upisano u zemljišne knjige ušlo u zastaru, dok država i ima upisanu hipoteku samo na iznos glavnice, za što je stečajni upravitelj dobio i sudsku potvrdu.

“Buntovnici” su inače tri tvrtke – Rio iz Rijeke, Krateks iz Krapine i Plamen iz Požege, koje zastupa riječki odvjetnik Frane Dobrović. No, osim o kamatama, prije dva tjedna, netom uoči zadnjeg ročišta na kojemu se trebalo odlučivati o raspodjeli novca među razlučnim vjerovnicima, pokrenuli su i postupak kojim od predsjednika Visokog trgovačkog suda traže izuzeće predsjednika Trgovačkog suda u Zagrebu, suca u postupku stečaja Name i stečajnog upravitelja.

Ništa za male

Od prispjelih 17,25 milijuna eura od Name u Ilici bi, kada se uračunaju i zatezne kamate za Croatia osiguranje, ostao simboličan iznos za namirenje neosiguranih vjerovnika.

Suspektni odljev novca

Pozivajući se na njihova prava po zakonu o parničnom postupku traže da se u “razumnom roku” preispita njihov zahtjev i zaštiti njihova prava. Konkretno, kao razloge za takvu reakciju navode da se “nizom nepravilnih i nezakonitih radnji stečajnog upravitelja predmetni postupak vodi već preko 26 godina, kako predmetni postupak služi suspektnom odljevu novčanih sredstava koje vjerovnici ne mogu uopće, a kamoli kvalitetno kontrolirati, a što će za posljedicu u konačnici imati da unatoč tolikom trajanju postupka vjerovnici neće naplatiti niti manji dio svojih tražbina”.

Prst, dakle, upiru u stečajnog upravitelja i izostanku kontrole nad njegovim radom koji su trebali poduzimati uređujući sudac i predsjednik suda. Navode tako da se od otvaranja stečaja nije predlagalo usvajanje stečajnog plana, te da i nakon 26 godina Nama tako posluje, uz isplatu mjesečne naknade koja, navode, premašuje maksimalan predviđeni iznos. Naročito problematiziraju nepridržavanje odluke Trgovačkog suda u Zagrebu iz 2023. kojom je utvrđeno da više nema prepreka za prodaju imovine, te dano devet mjeseci (do rujna 2024.) da se definiraju uvjeti prodaje. Nema naznaka, tvrde, da će u kratkom i razumnom roku biti pokrenuta prodaja druge, preostale robne kuće Nama na Kvaternikovom trgu.

Najviše prozivani u ovom postupku, stečajni upravitelj Damir Mikić, inače otvoren za razgovor, ovaj put nije bio voljan komentirati kritike, dok sud ne kaže svoje. U pravilu na takve odluke Visokog trgovačkog suda kada je riječ o jednom sucu ne čeka se dugo, no ovdje je riječ o cijelom nizu, pa je izgledno da će se rasplet znati tek nakon ljetnih odmora. Inače, Mikić je četvrti stečajni upravitelj u ovom postupku, a trenutačno Trgovački sud u Zagrebu ima privremenu vršiteljicu dužnosti predsjednika suda Luciju Butigan, dok postupak stečaja Name vodi sudac Nikola Ribarić.

Ako predsjednik Visokog trgovačkog suda Ivica Omazić ispuni zahtjev malih vjerovnika, postupak se vjerojatno i neće ubrzati jer će nakon imenovanja novih kadrova trebati vremena proći svu dokumentaciju iz postupka dugog 26 godina. Mali vjerovnici očito računaju da će s novim ljudima u vođenju postupka i uz osporeno pravo Croatia osiguranje na zateznu kamatu, ubrzati namirenje vjerovnika trećeg naplatnog reda.

26

godina razvlači se stečaj Name na sudu

Prodaja ‘u mirovanju’

Od prispjelih 17,25 milijuna eura od Name u Ilici bi, kada se uračunaju i zatezne kamate za Croatia osiguranje, ostao simboličan iznos za namirenje neosiguranih vjerovnika, budući da država potražuje 10,62 milijuna eura, a CO 6,21 milijun.

U slučaju Croatia osiguranja, budući da je kredit po kojemu je upisao hipoteku sa zateznim kamatama izdan još 1997., najveći dio spomenutog iznosa odnosi se na kamate (glavnica je 1,41 milijuna eura, a kamate 4,79 milijuna), pa bi, u slučaju da sud da za pravo malim vjerovnicima i poništi im zatezne kamate, za namirenje ostalo 5,22 milijuna eura, iz čega bi se namirio dio ‘ostalih’ vjerovnika. Među njima, inače, Rio, Krateks i Plamen ulaze u red onih s manjim potraživanjima u ovom postupku.

U svakom slučaju, za sve koji se neće naplatiti od zgrade Name na Ilici, čekat će se prodaja Name na Kvatriću. Iz ranijih Mikićevih izjava priprema njezine prodaje trebala je uslijediti nakon raspodjele novca od prodaje između razlučnih vjerovnika, koja je sada stavljena “u mirovanje”. Procijenjena vrijednost te zgrade, u kojoj još radi oko 130 radnika, je oko 25 milijuna eura, no njezino stavljanje na bubanj čeka rasplet na Visokom trgovačkom sudu.

Autor: Marija Brnić
22. srpanj 2026. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close