Svjetska trgovinska organizacija (WTO) pokrenula je istragu o više milijardi dolara vrijednim subvencijama za američke poljoprivrednike kojima se navodno krše međunarodni trgovinski propisi. WTO je na zahtjev Kanade i Brazila pokrenuo istragu o subvencijama za uzgajivače pšenice, kukuruza, riže, pamuka, soje i drugih poljoprivrednih kultura u Sjedinjenim Državama tri dana nakon što je Senat odobrio 286 milijardi dolara vrijedan zakon o poljoprivredi. Isprovocirane američkim odbijanjem smanjenja subvencija, Brazil i Kanada su od WTO-a zatražile da osudi Washington zbog prekoračenja dopuštenih poticaja za svoje poljoprivrednike. Kanada i Brazil tvrde da je u proteklih šest od osam godina SAD prekoračio ograničenje WTO-a od 19,1 milijarde dolara. “Kanada procjenjuje da je tih godina SAD premašivao dopuštene razine na koje se obvezao pred WTO-om za više milijardi dolara godišnje”, ustvrdila je kanadska vlada u službenom priopćenju upućenom međunarodnoj trgovinskoj organizaciji. Dvije su zemlje izložile svoj slučaj WTO-u nakon što tijekom pregovora u Dohi u više navrata nisu uspjele osigurati smanjenje državnih poticaja američkim farmerima. Obujam subvencija za američke poljoprivrednike sporna je točka u šestogodišnjim pregovorima o liberalizaciji svjetske trgovine, pokrenutim u sklopu WTO-a u Dohi. Washington tvrdi da su optužbe Kanade i Brazila neutemeljene te navodi kako su njegove subvencije uvijek bile ispod dopuštenih ograničenja. SAD je prošle godine na subvencije utrošio 11 milijardi dolara, no administracija američkog predsjednika Georgea Busha želi fleksibilniju politiku u slučaju pada cijene poljoprivrednih proizvoda u svijetu i pomoći svojim farmerima. Američka je administracija u sklopu novog globalnog trgovinskog sporazuma predložila da se subvencije ograniče na 16,4 milijarde dolara.

Senat se krajem prošlog tjedna pridružio zastupničkom domu Kongresa u odobravanju novog poljoprivrednog prijedloga zakona koji proširuje programe subvencija za uzgajivače pšenice, ječma, zobi i nekoliko drugih poljoprivrednih proizvoda te stvara podlogu za davanje poticaja proizvođačima voća i povrća. Bijela kuća je zaprijetila vetom na oba zakona, uz obrazloženje da ne predviđaju temeljitu reformu propisa o isplati pomoći za poljoprivrednike. Bush je ulaganje veta na prijedlog novog zakona obrazložio prevelikim troškovima te da bi umjesto toga trebale biti smanjene subvencije zbog rekordno visokih cijena žitarica. Brazil i Kanada pokazale su se odlučnima ukinuti, prema njihovim tvrdnjama, nelegalnu vrstu pomoći koja predstavlja povredu međunarodnih propisa o trgovini jer se proizvođačima omogućuje da prodaju robu jeftinije nego kolege u drugim zemljama, čime njihovi proizvodi postaju nekonkurentni na tržištu. Iako se 151 članica WTO-a slaže da je određen oblik pomoći u poljoprivredi prihvatljiv kako bi se osigurala opskrba hranom, očuvao okoliš i poljoprivrednicima omogućilo stabilno poslovanje, međunarodni propisi ograničavaju vrstu i razmjere te pomoći. Nekoliko bogatih zemalja, kao i onih u razvoju, poduprlo je prigovore Kanade i Brazila u statusu treće strane u postupku, što im omogućuje sudjelovanje u okruglom stolu WTO-a koji će donijeti presudu o tom slučaju. Riječ je o Europskoj uniji, Indiji, Japanu, Australiji, Argentini, Kini, Tajlandu, Meksiku, Novom Zelandu, Južnoafričkoj Republici, Čileu, Tajvanu i Nikaragvi.
(D. Kuntić, Agencije)

Cijene žitarica i dalje rastu

Cijena bušela pšenice prvi put je prešla deset dolara, a cijene drugih žitarica i dalje su visoke. Globalna opskrba pšenicom pogođena je sušama i drugim problemima u Argentini, Australiji i Europi u doba kad raste potražnja za biogorivima. Ekonomisti kažu da je potražnja za žitaricama povećana zato što neke zemlje izlaze iz siromaštva, a farmeri rabe žitarice za prehranu stoke kako bi se osigurala opskrba potrošača mesom.