Predsjednik Uprave Dalekovoda Luka Miličić opovrgnuo je u petak medijske napise u kojima je ta kompanija prozvana zbog pitanja sklapanja štetnog ugovora s Hrvatskim autocestama. Štoviše, strahuje da bi, kako kaže, lažne optužbe Dalekovodu mogle ugroziti vrlo vrijedne nove poslove. “Dalekovod se upravo nalazi usred važnih poslovnih pregovora, a novi potencijalni poslovi vrijedni su više stotina milijuna eura”, kaže Miličić i najavljuje da ovoga tjedna u Dalekovod dolaze dvije delegacije stranih investitora, a riječ je o potencijalnim partnerima iz Libije i Nigerije.

Strani partneri
Ne skriva da je potresen jer se uoči njihova dolaska lansiraju neosnovani napadi na tvrtku za koje, kaže, ne postoji suvislo i logično objašnjenje. “Notorna je laž da je Dalekovod pod istragom policije i USKOK-a zbog sumnjive naplate u poslovima s HAC-om”, nastavlja Miličić. Dodaje da zapravo nema komentar na, kako kaže, neistinit tekst kojim se navodi da je Dalekovod na meti nove USKOK-ove i policijske istrage u povodu Dalekovodova ugovora o gradnji trafostanica na trasi autoceste Zagreb-Split, zato što je HAC u 2006. godini Dalekovodu isplatio za taj posao iznos od navodnih milijardu i 50 milijuna kuna. “Dalekovod ne kani komentirati navode kojima ga izvrgavaju sumnjama za nezakonito poslovanje jer sve što je plasirano je netočno, a činjenice i podaci na kojima ih temelje lažno su prikazani”, objašnjava. U tom smislu tvrdi da je iznos od milijardu i 50 milijuna kuna ukupna vrijednost više poslova koje je Dalekovod radio za HAC, a koji među ostalim, primjerice, uključuje i gradnju trafostanica kao i opremanje dviju novih cijevi u tunelima Sveti Rok i Mala Kapela. “Nitko iz mjerodavnih državnih tijela poput policije ili USKOK-a nije bio u Dalekovodu, ni zvao ni zatražio provjere informacija, a ne postoje ni najave da ih nešto zanima. No sva dokumentacija je uredna i na raspolaganju”, navodi on.

Dioničari trpe štetu
Miličić objašnjava da ne postoji ni kakva mogućnost za sumnje u nelegalno poslovanje Dalekovoda s državnim tvrtkama u cestogradnji jer o svim poslovima postoji dokumentacija, a dobiveni su na javnim natječajima. Dodaje da je riječ o ljagi koja se baca na privatizaciju Dalekovoda jer glede toga Državna revizija prilikom kontrola koje je obavljala nije pronašla nijedan primjer nezakonitosti i nepravilnosti. Zatečen je, kaže, time što se kontrola poslovanja državnih tvrtki na loš način prelijeva i na područje privatnih kompanija koje su izvođači radova, a Dalekovodovi dioničari mogu zbog toga pretrpjeti štetu i to ne samo glede pada vrijednosti dionica nego i mnogo veću.

Pravni okvir

Dalekovod je samo gradio
Miličević ističe da je Dalekovod gradio trafostanice, a nije se miješao u pravnu proceduru njihova korištenja, što se, kaže, tiče načina na koji su regulirali odnos HAC i HEP koji ih koriste.