“Cijena plina na veleprodajnom tržištu je trenutno oko 7 kuna po kubiku – prodaje se domaćinstvima znatno ispod cijene. To je posljedica toga što dobavljači imaju dugoročne ugovore i to će se neko vrijeme zadržati, ali tendencija cijene plina jest rast. Dugoročno će europsko tržište biti povezano s azijskim, jer će marginalni plin biti iz brodova, ukapljeni prirodni plin, što znači da će nabavna cijena ostajati više od 5 kuna dugoročno. Na to treba dodati cijenu dovoženja plina te distribuciju i opskrbu. Dugoročno, prema 2030. treba očekivati skuplji plin nego što je bio do sada”, napominje Neven Duić, profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje.

Zahvaljujući regulacijskom razdoblju od godine dana, objašnjava Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, građani će do idućeg 1. travnja imati prethodno ugovorenu cijenu.

ograničena ponuda

Upozorenje iz Petrola: Već danas se suočavamo s nedostatkom goriva na tržištu

“Bitno je da smo s osiguranjem dodatnog pravca opskrbe, LNG terminalom, i povećanjem domaće proizvodnje, osigurali dovoljno dobavnih pravaca. Jasno, glavna je intencija čuvati i cijenu, a moramo to dodatno braniti i na distribuciji. No, ova eskalacija ne ide u prilog jer se događaju špekulantske i trgovačke egzibicije po burzama, ali nadam se da ćemo to držati pod kontrolom”, rekao je.

U budućnosti, napominje, bit će potrebno dodatno osiguranje dobavnih kapaciteta.

“Plan je da se naš LNG terminal podigne na 6 milijardi kubika u maksimalno iduće 3 godine”, kaže Milatić.

Jednostavno rečeno, do sada smo uglavnom plin dobivali putem cjevovoda, dok će u budućnosti sve više uvoziti tankerima.

“Europsko tržište sve više prelazi na tankere. Zbog sigurnosti dobave, dovoljna količina će se uvoziti tankerima – pokazalo se da je izrazito loše biti 40 posto ovisan o jednom dobavljaču. Tako da će cijena plina biti vođena svjetskim tržištem LNG-a”, kaže Duić. Dodaje kako treba gledati pozitivan efekt cjelokupne situacije. Ovo će konačno, kaže, pokrenuti deplinifikaciju.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Plin ima loš utjecaj na klimu i vrijeme je da ga izbacimo iz grijanja. Europa apsolutno ide prema obnovljivim izvorima. Što se tiče električne energije, možemo biti sigurni da ćemo do 2030. ukupnu potrošnju na današnjoj razini imati iz obnovljivih izvora, dodaje Milatić.

Za krajnjeg korisnika to će, u smislu cijene, značiti jeftiniju energiju.

“Što imate veću proizvodnju vlastite energije u svojoj zemlji, to vaša energija može biti jeftinija. Osnovno je stimulirati građane da na svojim kućama stavljaju panele, da u podrumima imaju akumulatore za spremanje te električne energije, da rade energentske zajednice i koriste agregiranje – to su sve novi dijelovi koji su nam bitni da dobijemo sigurnu i priuštiviju energiju, ali i da obnovljivu energiju što više proizvodimo na područjima gdje živimo”, kaže Duić.

Neutralnost u fokusu

Pandemija je ubrzala energetsku tranziciju pa obnovljivi izvori obaraju sve rekorde

Po pitanju obnovljivih izvora energije, kaže Duić, Hrvatska se danas koristi s 30 posto od ukupne potrošnje energije iz obnovljivih izvora.

“Njeni potencijali su jako veliki. Zadnjih 10 godina taj tranzicijski proces malo je zapinjao, ali čini se da se sada pokrenuo, pokrenuli su se krovni solari. Ove godine ide veliki natječaj za vjetar i solar, tako da mislim da smo na dobrom putu”, rekao je.

Sljedeća faza tranzicija, dodaje, vodi rješenju problema grijanja.

“To znači zamjena plinskih bojlera sa, ili priključkom na toplanu, ili dizalicama topline u domaćinstvima koja su u individualnim kućama. To znači veliki investicijski ciklus, u kojem bi država trebala jasno naznačiti pravac razvoja te iz europskih fondova osigurati sredstva da se to napravi. To je, po meni, ključan program u grijanju za sljedećih 5 – 10 godina”, napominje.

Hrvatska će, dodaje Milatić, napraviti tranziciju i jer to sama želi, ali i stoga što će je europske regulative i uredbe na to natjerati.

“Velik izazov bit će velika ulaganja – prebacivanja etažnog grijanja na centralni toplinski sustav. Država će morati ozbiljno intervenirati, koristeći sva nacionalna sredstva – to je nešto o čemu nema rasprave i što se mora napraviti”, zaključuje Milatić.