Premijer Zoran Milanović izjavio je danas da Vlada radi sve što može kako bi ublažila probleme izvoznika zbog napuštanja CEFTA-e nakon ulaska Hrvatske u EU te poručio da vjeruje da će se hrvatski proizvođači kvalitetom uspjeti probiti na tržište EU.

Milanović je time odgovorio na zastupničko pitanje laburista Branka Vukšića, koji ga je tijekom aktualnog prijepodneva u Saboru upozorio da ulaskom u EU Hrvatska gubi tržište CEFTA-e, na kojem, zbog uvođenja carina, više neće biti konkurentni mnogi hrvatski proizvodi.

Vukšić je ustvrdio da je time ugroženo između 3 i 5 tisuća radnih mjesta, a premijera je upitao je li spreman izvoznicima ponuditi jeftiniji kapital kroz HBOR, kako bi im olakšao poziciju.

Milanović je odgovorio da Vlada preko HBOR-a radi više nego do sada kako bi ublažio probleme zbog zlaska iz CEFTA-e.

Izvijestio je da su u tijeku pregovori s BiH, u kojima sudjeluje i Europska komisija, da je HBOR prošle i ove godine u projekte koji su izvozno orijentirani uložio više od milijardu kuna.

"To je dosta novaca. Hoće li biti dovoljno da se sačuva svako radno mjesto? Vjerujem da hoće", rekao je premijer, ističući da se gospodarstvenici probijaju na zahtjevnija zapadna tržišta, na kojima kriterij nije samo cijena, nego i kvaliteta te da "kvalitete u hrvatskoj prehrambenoj industriji itekako ima".

"Država može pomoći, pomaže i pomagat će, ali uvjeti koje će imati Podravka za pola godine, ako se nešto ne promijeni će biti isti uvjeti koji će imati i nekakav njemački ili austrijski proizvođač", rekao je premijer, poručujući da vjeruje u kvalitetu i upornost hrvatskih brendova.

Franka Vidovića (SDP) zanimalo je kakvi su rezultati Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, a ministar financija Slavko Linić odgovorio je da se predstečajnim nagodbama pokušalo naći ubrzano rješenje između dužnika i vjerovnika.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Umjetna inteligencija

AI alati dostupni svima ulaganje su u gospodarski i društveni napredak

"U ovom trenutku da imamo preko 3.800 zahtjeva za predstečajne nagodbe – oko 425 važnijih, iznad 10 milijuna, a oko 3.400 su oni ispod 10 tisuća. U tom dijelu prijavljeno je 35 milijardi tražbina, a u tim subjektima zaposleno je negdje oko 31 tisuću radnika", izvijestio je Linić te zaključio da je "zakon našao opravdanje u ovakvim postupcima".