Hrvatski premijer Zoran Milanović izrazio je u utorak u Parizu sumnju u statističke podatke da je stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj 52 posto, ističući da je ona svakako veća od europskog prosjeka ali da nije tolika.

"Te statistike su varljive i nisu baš najtočnije. Morat ćemo točno vidjeti što u Hrvatskoj znači statistika od 52 posto nezaposlenih radno aktivne populacije do 25. ili 29. godine. Ta je brojka najblaže rečeno neobična, Hrvatska sigurno ima nezaposlenost među mladima iznad europskog prosjeka, ali nema baš toliki postotak", rekao je Milanović novinarima nakon završetka konferencije o nezaposlenosti mladih na kojoj su okupilo 24 od 28 čelnika država članica te predsjednici europskih institucija.

Prema posljednjim podacima Eurostata iz rujna ove godine, u 28 zemalja članica ima 5,6 milijuna mladih do 25 godina bez posla, što predstavlja stopu nezaposlenosti od 23,5 posto. Najteža situacija je u Grčkoj gdje je stopa nezaposlenosti mladih 57,3 posto, zatim Španjolskoj 56,5 posto i Hrvatskoj 52,8 posto. Iza Hrvatske slijede Cipar s 43,9 posto, Italija (40,4 posto), Portugal (36,9).

Milanović je rekao da u rješavanju toga problema nema konkretnih rješenja. "Kao što vidimo neke države su u tome jako uspješne, a nemaju visok postotak akademski obrazovane populacije, recimo Austrija nije u tome ništa bolja od Hrvatske, a svi rade. Dakle nije odgovor da svi idu na sveučilište i studiraju bilo što. To je stvar strukturne politike određenih država i višegodišnjeg i višedesetljetnog rada i mi tu imamo još puno posla pred sobom", rekao je Milanović.

Austrija i Njemačka imaju najnižu stopu nezaposlenosti među mladima imaju (8,7, odnosno 7,7 posto).

Europska unija je u borbi s tim problemom osmislila shemu Jamstvo za mlade u obliku preporuka da se svakoj mladoj osobi do 25 godina osigura kvalitetna ponuda posla, nastavak školovanja ili stažiranja u roku od 4 mjeseca po odlasku iz škole ili gubitku zaposlenja. Svaka zemlja članica Europske unije prihvatila je načelo Jamstva za mlade, a njihova je zadaća da do kraja ove godine podnesu plan provedbe Jamstva za mlade kojim se utvrđuje način kako će se sustav primjenjivati u praksi i kako će se financirati.

Jamstvo za mlade je utemeljeno na iskustvima Austrije i Finske, zemalja koje su osmislile vrlo uspješne programe. U Finskoj je primjerice čak 83,5 posto mladih dobilo posao, staž ili nastavak obrazovanja u roku od tri mjeseca od registracije.

Kako bi povećali dostupnost europske financijske pomoći onim zemljama i regijama kojima je to najpotrebnije, Europsko vijeće i Europski parlament postigli su dogovor o Inicijativi za zapošljavanja mladih, koja će se usredotočiti na regije u kojima nezaposlenost mladih prelazi 25 posto. Za Inicijativu za zapošljavanje mladih u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju 2014-2020 iz europskog proračuna izdvojit će se najmanje tri milijarde eura, a još tri milijarde bit će dostupne u Europskom socijalnom fondu i za one regije s manjom stopom nezaposlenosti mladih.

Budućnost uz AI

Kako AI mijenja tržište rada i hoće li AI vještine biti novi kriterij u zapošljavanju?

Digitalna revolucija

Domaća aplikacija koja olakšava svakodnevno upravljanje novcem

Europska komisija je predložila da se svih šest milijardi eura angažira odmah u prve dvije godine 2014. i 2015. umjesto da se razvuče na sedam godina kako bi se na taj način stvorila kritična masa i postigao veći učinak u rješavanju toga problema.

Prema hrvatskim projekcijama Hrvatska bi za zapošljavanje mladih mogla dobiti 37 milijuna eura za 2014. godinu, a 29 milijuna eura za 2015. godinu. Ako se postigne dogovor da se sva predviđena sredstva potroše u prve dvije godine, onda bi sredstva i za Hrvatsku bila veća.

Na pitanje kako će se rješavanje proračunskog deficita odraziti na hrvatske građane, Milanović je rekao da neće biti nikakve drame, ali da će biti teško i da će trebati dvije do tri godine kako bi se Hrvatska vratila u europske okvire.

Istaknuo je da rješavanje deficita nije problem u uvjetima gospodarskog rasta, ali bez toga je jako teško.

"Smanjivanje deficita ispod tri posto je lagana stvar u godinama rasta, ali u godinama stagnacije koja u Europi traje već godinama i koja je sve iscrpila, to je težak cilj", rekao je.

"Nama rast od jedan posto znači tri i pol milijarde kuna više stvorene vrijednosti, a jedan i pol posto znači pet milijardi. Kada bismo imali stope rasta koje smo nekada smatrali normalnima, čak i malima, onda bi problem deficita bio manji. Hrvatska vlada provodi reforme od prvog dana, to i MMF kaže, pitanje je samo koliko je daleko u tim reformama pametno ići, koliko duboko zadirati i koliko rezati, koliko smanjivati prava jer to može imati negativne posljedice za rast, kao u Grčkoj. Moramo se još malo strpiti, što ne znači ne raditi ništa", rekao je Milanović dodajući da Hrvatska ima velike troškove iz prethodnih godina, od brodogradnje, sanacije zdravstva, željeznice i tekućih troškova.

"Mi moramo vraćati dugove, sljedeće godine imamo 2,5 milijarde kuna više kamata. To je dug koji je netko napravio i ozbiljna država to treba vratiti. Znam da to građanima ne zvuči kao božićna melodija, ali to je tako. Dakle, neće biti nikakve drame, ali bit će teško trebat će nam još dvije do tri godineda se vratimo u okvire koje su Europi standard", rekao je Milanović.