Premijer Zoran Milanović na početku današnje sjednice Vlade poručio je kako Hrvatska u sporu s Europskom komisijom oko tzv. 'lex Perković' nije izgubila ništa, a dobila je potporu Komisije u provedbi zakona o pravima nacionalnih manjina, te je u javnosti, ustvrdio je, konačno shvaćeno zašto se ide u promjene Ustava.

Izmjene 'lex Perković' i Vladin stav o prijedlogu promjena Ustava na dnevnom su redu današnje sjednice Vlade, na kojoj je premijer ponovio svoju poruku pesimistima – bit će bolje. "Nažalost, naši pesimisti nisu zadovoljni dobrim vijestima. To je naprosto tako u Hrvatskoj", rekao je i ustvrdio kako je jučer, predstavljanjem dogovora o 'lex Perković', zatvoren jedan proces koji je duže od nekoliko tjedana "opsjedao javnost".

"Tu smo dosta toga naučili uz jako malu cijenu", ocijenio je i dodao da će se takve stvari, nesporazumi, događati i u budućnosti. Istaknuo je da se države koje su svjesne sebe oko toga ne bi trebale previše uzbuđivati jer imaju i po desetke sporova na Europskom sudu, s EK, zauzimaju svoje stavove i idu dalje.

"A mi smo navikli, nažalost, u ovih 20 godina da nam se prijeti i realno, a najčešće nerelno, i ljude to još uvijek traumatizira. Kažem, glavu gore, imam loše vijesti za pesimiste – mi ćemo se i ubuduće ovako ponašati", poručio je Milanović. Naglasio je da Hrvatska nije izgubila apsolutno ništa, te da je njemu to pomoglo da u razgovoru s značajnim brojem europskih premijera prođe tematiku i "vidi da smo ustvari u pravu". A dokaz da je ovo bilo vrijedno razgovora je, naglasio je, postignuti dogovor – ne ultimatum kojim je "napola zadovoljan".

Najvrjednijim, pak, smatra to što je Vlada dobila izravnu podršku za ono što radi u provedbi zakona o pravima nacionalnih manjina. "To u početku uopće nije bilo u planu – tjerate lisicu, a istjerate neku drugu, plemenitu divljač", rekao je.

Ta mu je podrška, dodao je, važna zbog onoga što Vlada radi. "To je dio našeg sustava vrijednosti i pregovaračkog okvira i to je jasna poruka svima u Hrvatskoj, a prije svega stranci u oporbi, da se makne od toga, da pusti da Hrvatska bude bolje mjesto za život, mjesto u kojem se štite prava manjina", rekao je premijer. Naglasio je da je to jučer u Bruxellesu jasno i glasno izrečeno na konferenciji za novinare potpredsjednice EK vviane redin i ministra pravosuđa Orsata Miljenića.

Kao drugu važnu stvar Milanović je izdvojio to što je konačno konstatirano i shvaćeno koji je cilj ustavnih promjena u Hrvatskoj. "Idemo na ustavne promjene, Vlada će Saboru uputiti mišljenje, jer je on inicijator ustavnih promjena, da se unese promjena da ne zastarijevaju teška ubojstva. To je u odnosu na prvotni prijedlog (o nezastarijevanju politički motiviranih ubojstava) šira, bolja definicija", ocijenio je Milanović.

"I to je ponuda, nema cjenkanja, nema kopanja po preambuli Ustava", poručio je, ponovivši da se neće "demontiranja" prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana "koji je to apotekarski vagao". "To nećemo dirati, to je statika zgrade, ali ćemo promijeniti neke od sadržaja i raspored prostora pa ćemo odredbu o nezastarijevanju teških ubojstava ugraditi u Ustav – tko želi na stolu je", poručio je.

Novi regulatorni okvir

Dobivanje kriptolicence u Hrvatskoj: ključni rokovi, uvjeti i koraci

Fiskalna stabilnost

Kako banke oblikuju ekonomski rast Hrvatske?

Time će se, naglasio je, ukinuti zastara i omogućiti kazneni progon za djela koja su zastarjela. "A ova djela o kojima se govorilo danima su zastarjela za progon, a onaj tko je protiv ustavnih promjena, sada to mogu definitivno reći, s tim štiti one koji su osumnjičenici i potencijalni počinitelji", ustvrdio je.

Ponovivši da oko toga neće biti cjenkanja i dogovora tipa "ja tebi ti meni". "Ako nećeš glasati, nemoj glasati – to znači da štitiš one u koje si upirao prstom tjednima", zaključio je.