Premijer Zoran Milanović sudjelovat će u utorak u Bukureštu na summitu čelnika 16 zemalja srednje i istočne Europe i Kine (CEE) na kojem će se razmatrati mogućnosti gospodarske suradnje, posebice na području energetike, poljoprivrede, turizma, infrastrukture i građevinske industrije te financija i bankarstva, a bit će to i prilika za prvi susret šefa hrvatske vlade i ostalih čelnika s novim kineskim premijerom Li Keqiangom koji je nedavno najavio sveobuhvatne reforme kako bi druga ekonomija svijeta bila predvodnica budućeg rasta.

Politički skup na najvišoj razini prati i gospodarski i trgovinski forum na kojem je najavljeno sudjelovanje oko 1.000 poslovnih ljudi iz privatnog, javnog i državnog sektora, a uz premijera Milanovića na trećem po redu skupu Kina-CEE sudjelovat će i ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić. Prvi je skup održan u Budimpešti u lipnju 2011. godine, drugi lani u Varšavi, a kako ocjenjuju kineski mediji, Kina i tzv. Klub 16 od tada bilježe napredak u trgovini i investicijama.

Službeni podaci pokazuju da je Kina sedmi trgovinski partner Hrvatske te vodeći izvan Europe, s udjelom od 4,6 posto u ukupnoj robnoj razmjeni RH sa svijetom. Prošle je godine robna razmjena Hrvatske i Kine iznosila 1,5 milijardi dolara, od čega je hrvatski izvoz u Kinu bio 49 milijuna dolara, a uvoz iz Kine 1,45 milijarde dolara, što je ogroman deficit u vanjskoj trgovini s hrvatske strane. Stručnjake HGK-a također zabrinjava i struktura hrvatskog izvoza i uvoza, navodeći da se većina hrvatskog plasmana u Kinu odnosi na sirovine, dok se uvoze gotovo isključivo visokotehnološka roba.

Osim što tri kineske tvrtke u Hrvatskoj imaju svoje predstavništvo, Lenovo Technology, Huwei i ZTE Hrvatska, u Hrvatskoj nisu zabilježena nikakva ulaganja iz Kine. Od hrvatskih kompanija sa svojom podružnicom u Kini samostalno je prisutna jedino pulska turistička tvrtka Uniline, dok Končar i Badel 1862 imaju svoja predstavništva u toj zemlji kao zajednička poduzeća s kineskim partnerima.

Da postoji želja za jačom gospodarskom suradnjom između dvije zemlje svjedočila je nedavno tijekom službenog posjeta Kini ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić kada su kineske kompanije iskazale spremnost investirati u infrastrukturu u Hrvatskoj, odnosno u luke Ploče, Rijeku i Vukovar, u željezničku prugu između Hrvatske i Mađarske, most na Pelješcu, kao i u hidroelektrane i termoelektrane. Kina opetovano ističe dobre političke odnose s Hrvatskom, ali uz žaljenje što gospodarski odnosi "puno zaostaju".

Kina je počela graditi čvršće odnose sa srednjom i istočnom Europom nakon velikog proširenja Unije na srednju Europu 2004. i dalje na Balkan 2007. godine kako bi osnažila svoju ekonomsku nazočnost u regiji.

Kineski dnevni list China Daily piše da su "sličnosti i podudarnosti između ekonomija Kine i zemalja srednje i istočne Europe utjecali na stvaranje povoljnih uvjeta za obostrano korisnu suradnju". Poput Kine, ocjenjuje list, većina članica CEE je u fazi transformiranja na tržišno gospodarstvo, a osim toga, tim je zemljama potrebno gospodarsko restrukturiranje i poboljšanje infrastrukture, dok Kina prednjači u proizvodnji opreme i izgradnji infrastrukture.

"Trenutno, zemlje srednje i istočne Europe hitno trebaju investicije radi poticanja gospodarskog rasta, a prednosti Kine upravo leže u kapitalu i tehnologiji. To je zajednički nazivnik za bilateralnu suradnju", kazao je Said Ruan Zongze, potpredsjednik Kineskog instituta za međunarodne odnose.

Budućnost uz AI

Kako AI mijenja tržište rada i hoće li AI vještine biti novi kriterij u zapošljavanju?

Digitalna revolucija

Domaća aplikacija koja olakšava svakodnevno upravljanje novcem

Posljednjih godina dvije su strane formirale mehanizam za suradnju. Kina je osnovala tajništvo za odnose s CEE zemljama, a one su zauzvrat odredile poseban odjel ili nacionalnog koordinatora za odnose s tim tajništvom. Kina već radi na otvaranju posebne kreditne linije od 10 milijardi američkih dolara s određenim omjerom koncesijskih zajmova koji će se koristiti za bilateralne projekte, uglavnom na području infrastrukture, visoke tehnologije i zelene ekonomije.

Od projekata koji su bili dogovoreni na prošlogodišnjem summitu u Poljskoj, najviše je sredstava iskoristila Srbija koja je nedavno u Pekingu istaknuta kao prvi strateški partner u regiji. Tada je Srbija dobila pet milijuna dolara bespovratne pomoći, a Bukurešt je nova prilika za Hrvatsku, Albaniju, BiH, Bugarsku, Češku, Estoniju, Mađarsku, Latviju, Litvu, Makedoniju, Crnu Goru, Poljsku, Rumunjsku, Srbiju, Slovačku i Sloveniju da sudjeluju u projektima s Kinom.

Ukupna ulaganja Kine u sve CEE zemlje iznose nešto više od 880 milijuna dolara, koliko iznose njezine investicije samo u Švedskoj. Strane direktne investicije 16 zemalja u ekonomiju Kine iznose 1,17 milijardi dolara, a toliko iznose samo austrijske investicije u Kini i stoga Peking smatra da je potrebno uvelike ojačati ekonomsku nazočnost u zemljama srednje i jugoistočne Europe.