Hrvatska je prošla dug i mukotrpan put do ulaska u Europsku uniju, ali se sve isplatilo jer je postala bolje društvo, otvorila neslućene mogućnosti i dobila priliku potvrditi svoj nacionalni identitet u sklopu velike europske zajednice, skupni je zaključak brojnih nastupa koje su u subotu na hrvatskim nacionalnim TV postajama imali najviši hrvatski politički dužnosnici, predsjednici države, Sabora i vlade Ivo Josipović, Josip Leko i Zoran Milanović.

Predsjednik Josipović je u razgovorima za RTL i HTV osobito naglašavao činjenicu da Hrvatska ulaskom u EU dobiva priliku za napredak kakvu dosad nije imala i da cijelo društvo mora raditi na tome da je se iskoristi, da trebamo iskoristiti svoje komparativne prednosti i postati društvo znanja koje je danas najveći kapital i koje će, u cilju bolje budućnosti, morati ukalkulirati usmjerenje na nove tehnologije i nova znanja.

Predsjednik države također je uvjeren da Hrvatska ulaskom u EU ni na koji način neće ugroziti vlastiti identitet, već će ga, s obzirom na zemljopisni položaj i tradiciju, samo učvrstiti i svima pokazati, kao što su to učinile i brojne zemlje slične veličine koje su prije ušle u Uniju.

Premijer Milanović govorio je za sve tri TV postaje s nacionalnom koncesijom, te na svima rekao kako Hrvatska od 1. srpnja, koji je "novi radni dan", mora razmišljati i promicati vlastite interese u Europskoj uniji, u kojoj "svi imaju svoje interese i za njih se bore".

"Hrvatska je odradila ono što je morala, ispunila teške kriterije i sada je u EU. Sada se moramo boriti za svoje interese, jer svi koji su tamo imaju neki svoj interes. Vjerujemo u zajedničku stvar, ali imamo svoje interese", rekao je Milanović za HRT.

Također je izjavio kako je vjerovao da će RH u EU ući prije, 2008. ili 2009., i da joj je Europa bila cilj još 1990-ih, jer je i predsjedniku Franji Tuđmanu i ondašnjoj vlasti bilo stalo do Europe, ali to "nije bilo realno, nije bilo moguće" zbog rata i agresije koje je pretrpjela.

I za RTL, za Novu TV i za HTV je rekao kako očekuje da Hrvatska u EU svake godine bilježi "umjeren" rast, koji bi trebao biti dugotrajan, da postane zemlja sa sređenom bilancom u kojoj se troši manje nego što se prihoduje, koju će prepoznavati kao društvo znanja i turistički raj.

Također je kazao kako Hrvatska neće biti novi gospodarski "bolesnik Europe", kako stanje u zemlji nije idealno, ali ni katastrofično te ukazao na činjenicu da Hrvatska nije u eurozoni, zbog čega joj Njemačka (iz koje se čuje najveća zabrinutost) ne može pomoći ni da hoće.

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

"Hrvatska nije u eurozoni. Dok nismo u euru, da smo zadnji 'luzeri', Njemačka nam ni na koji način ne može pomoći", rekao je Milanović za HTV.

Strahove koje šire neki krugovi nazvao je stoga potpuno promašenima, rekavši voditelju emisije na HTV-u – "To je isto kao da ja vas optužim za Kennedyjevo ubojstvo, a rođeni ste negdje 70-ih, dok je on ubijen 1963. To je jednostavno nemoguće".

Također je podsjetio da je Hrvatska cestovnu infrastrukturu, koja je iznimno skupa, izgradila sama zato što joj je trebala i da će sada aplicirati za druge projekte, poput još skupljih željezničkih koridora, što je potpuno legitimno, jer "smo ambiciozni i želimo zarađivati milijarde".

Za kolovoz je najavio konačnu studiju izvedivosti za Pelješki most, koji je za Hrvatsku vrlo važan, a za europske financijske razmjere gotovo neznatan, čime će Hrvatska "jednim udarcem ubiti dvije muhe", jer će osim važnog infrastrukturnog projekta ispuniti i statističke uvjete iskorištavanja europskih fondova.

Glede proslave ulaska u Europsku uniju, kojem će nazočiti brojni međunarodni uglednici, ali ne i njemačka kancelarka Angela Merkel, u sva tri razgovora rekao je da svatko ima svoje razloge za dolazak, odnosno nedolazak i da ne smijemo zaboraviti da je to "prije svega naša proslava". Kancelarka Merkel ima svoje unutarnjopolitičke razloge i ni ne zna za slučaj spornog hrvatskog zakona o Europskom uhidbenom nalogu, ponovno je ustvrdio premijer, a na pitanje da prokomentira poruku njemačke kancelarke u kojoj je, uz čestitku Hrvatskoj na ulasku u EU, rekla kako je pred državom još mnogo posla, među ostalim i u borbi protiv korupcije, bio je vrlo jasan i otvoren.

"Što se tiče poruka o korupciji, stvarno mislim da je sada dosta tih mentorskih poruka. Tako bih ja svakome mogao uputiti da se bavi korupcijom – i Češkoj jučer i Njemačkoj, čiji je predsjednik prije godinu dana dao ostavku zbog slučaja zbog kojeg mu se sada sudi", rekao je Milanović.

Predsjednik Sabora Leko na tu je temu, kao i ostala dvojica predsjednika, rekao da Hrvatska ima svoj pravosudni sustav koji je kadar osigurati da svi zločini budu procesuirani i adekvatno kažnjeni.

Predsjednik Sabora također je iskazao zadovoljstvo činjenicom da je RH stigla pred sama vrata EU-a, napomenuvši kako je "od početka pregovora do prekosutra" Hrvatska usklađivala svoje zakone i standarde s EU, a "od 1. srpnja sudjeluje u kreiranju tih zakona i pravila".

Također je pohvalio projekt Europske kuće koja se otvara u Zagrebu kao dobro sredstvo da se komunikacijom s građanima pridonese smanjivanju demokratskog deficita. Tamo će svi moći dobiti odgovore na bilo koje pitanje koje ih zanima glede EU-a, ali će građani, što je predsjednik Sabora posebno istaknuo, "moći iznositi svoja stajališta" koja će koristiti mnogima, a osobito zastupnicima u Hrvatskom saboru.

Na pitanje o zatvaranju tržišta rada koje su neke zemlje članice EU proglasile za hrvatske radnike na inicijalno razdoblje od dvije godine, Leko je podsjetio da nije riječ o "generalnoj rampi", jer će visokokvalificirane i stručne osobe bez problema moći dobiti posao, ali i iskazao želju da Hrvatska sebe dovede na razinu da sama postane privlačna drugima, jer će u tom slučaju biti prilika ne samo za sve njezine građane, nego i za strane radnike.