Iako je Porezna uprava podnijela zahtjeve trgovačkim sudovima za pokretanje stečajnih postupaka protiv nekoliko tvrtki u vlasništvu Marinka Mikulića, vlasnika i direktora PAN Papirne industrije, a njegov se dug procjenjuje na najmanje 135 milijuna kuna, on tvrdi da će sva dugovanja uskoro riješiti. Tvrdi da je zaključio ugovor o prodaji 150 tisuća četvornih metara livade u okružju svoje tvornice na Radničkoj cesti u Zagrebu, i to po cijeni od 52,5 milijuna eura, čime planira pokriti kompletna dugovanja. Tko je platio tu cijenu za zemlju Marinko Mikulić nije htio otkriti, samo je rekao da se na tom dijelu može graditi poslovni kompleks sa trgovinama.

Uvoz starog papira
“Moja će tvornica ostati glavni centar za preradu papira u cijeloj regiji i toga se plana pridržavam”, najavljuje Mikulić za Poslovni dnevnik, a nakon prodaje i podmirenja dugova, dodaje, na računu će mu ostati 30-ak milijuna eura. Dugovanja negira, tvrdi kako je riječ o smicalicama države protiv njega, ali podmirit će ih da može nastaviti s radom. Inače, PAN Papirna industrija uložila je 300 milijuna kuna u razvoj posebne tehnologije za preradu papira tako da ta tvornica danas realno može preraditi i do 250.000 tona papira. Zapravo, mogla bi, kada bi za to postojali određeni preduvjeti. Stari papir za preradu mora se uvoziti jer onaj što se proizvodi u Hrvatskoj uglavnom završava na deponijima, a prema nekim procjenama riječ je o 250.000 tona neiskorištenog papira. Kako u Hrvatskoj još ne postoji aktivna politika prikupljanja odbačenog papira, PAN prerađuje svega 45 posto hrvatskog starog papira, odnosno 75.000 tona. Zbog toga se ukupno svake godine u toj tvornici preradi tek 120-ak tisuća papira pa tehnologijski dometi PAN-a ostaju neiskorišteni. Sve bi se to uskoro trebalo promijeniti zahvaljujući novom pravilniku o ambalaži prema kojem Fond za zaštitu okoliša isplaćuje naknade za podmirenje troškova skupljanja i obrade ambalažnog otpada. Tako će Fond isplatiti naknadu osobama ovlaštenim za skupljanje neopasnog i komunalnog otpada, a za papirnu, kartonsku i višeslojnu otpadnu ambalažu s pretežno papirnom komponentom to iznosi 225 kuna po toni. Da ne bi sve ostalo samo prazno slovo na papiru, potrebno je riješiti svu potrebnu infrastrukturu od reciklažnih dvorišta preko nabavke kontejnera za razdvajanje otpada do vozila za odvoz otpada.

Nova tehnologija
Sve je u ingerenciji lokalne samouprave, koja ovakvim akcijama pristupa prilično sporo, posebice stoga što nedostaje i konkretna marketinška akcija, koja će, kako doznajemo, uskoro biti pokrenuta. “Osim Fonda za zaštitu okoliša, i PAN je spreman financirati tonu papirnog otpada sa 200 kuna kako bi se lokalnoj zajednici što više isplatilo skupljanje otpada”, tvrdi Mikulić, a dok se to ne riješi, Hrvatska će na uvoz starog papira trošiti gotovo milijun eura godišnje. Osim prerade papira, PAN, ističe Mikulić, odnedavna prerađuje i tetrapak ambalažu. Novom tehnologijom razdvaja se plastika te alu-folija, a ostatak od papira višestruko je iskoristiv. PAN se specijalizirao i za kvalitetnu fino tiskanu i lakiranu ambalažu, koja bi se u 90-postotnom udjelu plasirala na tržište zapadne Europe. Velike su ambicije poduzeća koje je prošlu godinu zaključila sa 50.000 kuna dobiti. “Ova će godina za nas biti jedna od najprofitabilnijih”, nada se Mikulić dodavši kako pretpostavlja da bi zahvaljujući preradi tetrapaka i poslovnim kontaktima sljedeću godinu mogao zaključiti sa 10-ak milijuna kuna dobiti.

Prerađuje tisuću, a može 50.000 t tetrapaka

‘PAN može kvalitetno prerađivati tetrapak ambalažu koja je do sada zbog svojih sastojaka kao što su plastika i aluminij koji se ne raspadaju bila najveći onečišćivač okoliša. Kada bi PAN godišnje prerađivao 50.000 tona tetrapaka, koliko se na godišnjoj razini u Hrvatskoj može skupiti aktivnom politikom razdvajanja i sakupljanja otpada, uložili bi znatna sredstva i u lasersku preradu tih dviju sirovina koje se također mogu višestruko iskoristiti u privredi’, tvrdi Marinko Mikulić. U tvornicu aluminija vraćao bi se 99-postotni aluminij, a plastika bi se posebnom tehnologijom iskoristila kao energent. PAN mjesečno obrađuje tek 50 do 100 tona tetrapak ambalaže isključivo zahvaljujući komunalnim skupljačima iz Varaždinske županije koji imaju dogovor s Vindijom.