Povijest i napredak misli, društva i mentaliteta te mnoge promjene koje su zahvatile i obilježile područje europskog kontinenta upućuju na potrebu intenzivna razmišljanja o dijalogu i suživotu u svrhu što plodonosnijeg i mirotvornijeg djelovanja na boljitak sadašnjih i budućih generacija čovječanstva. Riječ je o pokušaju da se načini presjek bogatih i istodobno zamršenih međuljudskih odnosa kako bi se ukazalo na zajednički susret i suradnju pod vidom izgradnje vrijednosti i poštivanja ljudskih prava i sloboda unatoč stanovitim isključivostima koje se mogu pojaviti u okviru svake, pa tako i vjerske pripadnosti. I područje jugoistočne Europe, kojemu pripadaju Hrvatska i BiH kao povijesni prostori bogatog i kompleksnog suživota potvrđuje postulat da u globaliziranom svijetu dijalog uopće, pa tako ni onaj međureligijski, nije samo proizvoljan izbor, već realna i nasušna potreba.

Stoga je ključni cilj kongresa pokušati uočiti na koji se način izražava odnos religije i društva, povijesti i sadašnjosti te vjerskih i političkih određenja i usmjerenja. Imajući na umu bolje i cjelovitije uočavanje stvarnosti, polazimo od uvjerenja da je današnjem dobu posebno potreban dijalog putem upoznavanja, razumijevanja i djelovanja s ciljem iskorjenjivanja nasilja i isključivih tendencija na štetu i mnogih pojedinaca i čitavih društvenih skupina. 

Budući da dominantni mentalitet suvremene zapadne povijesti i kulture oslonjen na znanstveno-tehničku djelatnost – tvrdi da „agnosticizam i skeptički relativizam filozofija (…) odgovaraju demokratskim političkim oblicima, pa tako oni koji su uvjereni da spoznaju istinu te čvrsto stoje uz nju nisu vjerodostojni s demokratskog gledišta, jer ne prihvaćaju da većina određuje istinu i da je ona različita već prema raznim političkim ravnotežama“1 pitanje suživota religijskih nazora i njihove prisutnosti u društvenim gibanjima postaje vitalno.  U tom okruženju rađa se kompleksnost međuljudskih odnosa kojima je snažno obilježena pogotovo nedavna povijest Starog kontinenta. U tom smislu, posebno mjesto u promišljanju o društvu zaslužuje odnos vjere i kulture, religije i politike, edukacije (odgoja i obrazovanja) i djelovanja, privatnoga i javnoga, te pitanje dijaloga u složenosti zauzimanja za ljudska prava i za prava ugroženih manjina s jedne strane, odnosno za razumijevanje i rješavanje problema nasilja u ime religijskih nazora u mjeri u kojoj takva naziranja dobivaju politički značaj. Stoga se i pojavljuje pitanje Imaju li religije značenje za Europu? Pod tim aspektom želimo promotriti društvo u njegovim temeljnim značajkama kako bismo sustavnije i temeljitije ukazali na razumijevanja i tumačenja ljudske djelatnosti koja su počesto podložna raznim kalkulacijama i ekonomskom opterećenju društva što posljedično može rezultirati nimalo jednostavnim i počesto nasilnim nesporazumima. Polazeći od situacije na području jugoistočne Europe, kroz tri tematske cjeline želimo promišljati trenutno stanje društva na europskom tlu i na nj usmjeriti pozornost. 

U izlaganjima i u panel-diskusiji raspravljat će se o slijedećim temama:

1. Prilike Starog kontinenta

– Percepcija dijaloga uopće nakon 60-tih godina 20. stoljeća 

– Prilike i status questionis na području jugoistočne Europe

– Odnos religija i političkog ustroja pojedinog društva

– Pitanje religijskog sektarijanizma i političkih opcija pojedine države – mogu li se 

– odnos vjere i kulture 

2. Susret društava

– Izazovi utemeljeni na teokraciji, demokraciji i pluralizmu 

– inkulturacija i ljudska prava

– religije i međunarodno pravo 

– Odnos edukacije (odgoja i obrazovanja) i razvoja društva

– Mogu li religije pomoći u izgradnji boljeg društva i vrijednosnog standarda ili izraziti sličnosti i razlike među njimapredstavljaju svojevrsnu prepreku?

3. Prava religijskih manjina u jugoistočnoj Europi

a. Odnos Islama i Kršćanstva odnosno muslimana i kršćana

b. Ekumenska pitanja i izazovi

U suorganizaciji kongresa sudjeluje nekoliko domaćih i inozemnih institucija, dok će o (gore) navedenim temama i pitanjima izlagati i raspravljati razni mislioci i stručnjaci.

Piše Srećko Koralija, voditelj projekta i regens studija Hrvatske dominikanske provincije

Video možete pogledati OVDJE.