Glavna državna institucija koja bi trebala razotkrivati sivu ekonomiju i kršenje zakona Državni inspektorat u iduće tri i pol godine za usluge fiksne telefonije i interneta spremna je platiti T-Comu više od milijun dolara, a jeftinijeg ponuđača diskvalificirala je iz drugog kruga nabave. T-Com, odnosno HT je na natječaju zatražio bruto 5,6 milijuna kuna, a Metronet milijun kuna manje.

“Ponuda Metroneta nije u skladu s traženom dokumentacijom za nadmetanje te je stoga po Zakonu o javnoj nabavi isključena iz daljnjeg postupka”, izjavila je glasnogovornica Državnog inspektorata Vedrana Cetina. Pojašnjava da Metronet nije priložio valjanu potvrdu o solventnosti ovjerenu potpisom i pečatom te nema pozitivan Bon-1 pa je otpao. I dok su u drugom krugu to bili odlučujući razlozi, u onom prvom, koji je poništen, Inspektorat je tražio da svaki operater koji se prijavi mora imati barem 10 radnika u svakoj županiji, te da ima promet veći od 5 milijuna kuna godišnje i to tri godine unazad. Uvjeti su to koje ne može zadovoljiti niti jedan alternativni operater. Čak ni Optima, kao najveći konkurent T-Coma, ne može priložiti pozitivan BON-1 jer je liberalizacija započela 2005. što znači da je u roku od godine dana trebala početi poslovati pozitivno. U Metronetu pojašnjavaju da im Inspektorat nije priznao elektronički izrađenu potvrdu o solventnosti na kojoj PBZ navodi da je valjana i bez potpisa, a posebno su ogorčeni na kriterij Bona-1 unatoč priloženom posebnom bankovnom jamstvu.“Objašnjenje da nismo izabrani zbog Bona-1 neprihvatljivo je jer diskriminira sve nove operatere na tržištu”, kažu u Metronetu. Glasnogovornica Inspektorata Vedrana Cetina napominje da su postupali prema mišljenju Uprave za sustav javne nabave iz 2008. u kojoj se navodi da “nije diskriminirajuće traženje naručitelja da ponuditelji moraju dokazati da su u posljednje dvije financijske godine poslovali pozitivno”. No, ravnatelj Porezne uprave Ivica Mladineo u lipnju 2009. zaključio je da dvije godine pozitivnog poslovanja ne može biti uvjet za javne nabave. Zabrinuti su i u Vipnetu, te upozoravaju da država preplaćuje telekom usluge u stotinama milijuna kuna. U T-HT-u objašnjavaju da su se prijavili i pobijedili sukladno Zakonu o javnoj nabavi. “Svaki pravni subjekt ima zakonsko pravo u natječaj uvrstiti sve one elemente za koje smatra da će osigurati ispunjenje tražene usluge i neprekidnost poslovnih procesa u traženim rokovima. U telekom sektoru poništenje nekog natječaja relativno je uobičajena pojava zbog specifičnih i vrlo kompleksnih tehničko-tehnoloških zahtjeva koji su individualni za svaki pravni subjekt”, zaključuju u T-HT-u.

Reakcija

HGK razočaran starom praksom
Predsjednik Udruženja za telekomunikacije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Petar Čavlović ističe da je ponovna pojava ovakvih natječaja zabrinjavajuća.“Postupci javnih nadmetanja su nakon određenog vremena liberalizacije telekomunikacija trebali stvoriti konkurentsko okružje, a ovo samo potvrđuje da to nije uspjelo. Mislim da to nije zbog poduzetničkog miljea već zbog manjkavosti u regulativi”, ističe Čavlović.