Pulsko brodogradilište Uljanik je u sve dubljim problemima i sve je izvjesnije da ova tvrtka s gotovo 4000 zaposlenih više neće poslovati u ovom obliku i s ovim brojem radnika.

Ukoliko bi se ovoliki broj ljudi odjednom našao "na ulici", to je problem koji bi poljuljao i puno veće sredine nego što su to Pula i Istra.  Kada je prije 10-ak godina Opel zatvarao svoju tvornicu u belgijskom Antwerpenu, koji je 10-ak puta veći od Pule, a možda toliko i bogatiji, otpušteno je "samo" 2300 ljudi pa je to proglašeno nacionalnom katastrofom u čije rješavanje su se uključili i država, ali i EU te europska federacija sindikata čijih 10-ak tisuća članova je danima i tjednima lobiralo i protestiralo po Bruxellesu i Antwerpenu.

U Hrvatskoj je situacija ipak nešto drukčija te institucije, a i sindikati, očekuju da će se stvari riješiti same po sebe.  Iz Vlade najavljuju da je najviše što oni mogu učiniti je to da osiguraju još dvije plaće zaposlenicima, i to je vjerojatno to. No, s druge strane, počele su se javljati tvrtke iz čitave Hrvatske koje bi u win-win situaciji htjele i mogle pomoći radnicima Uljanika. Naime, u našoj zemlji već duže vrijeme vlada nestašica stručne metalurške radne snage te mnoge tvrtke iskazuju interes da zaposle radnike iz brodogradilišta.

Uglavnom nude i razumna primanja od pet do 10 tisuća kuna, ovisno o kvalifikacijama i znanju radnika. Ali, to su uglavnom manje tvrtke koje ne mogu osigurati trajniji smještaj radnicima i njihovim obiteljima te bi se u projekt trebala uključiti i država.

EKO Međimurje iz Čakovca, koje ima 550 zaposlenih i bavi se proizvodnjom komponenti za građevinske strojeve, je poslalo javnu ponudu za 50-ak radnika koje su spremni platiti šest do 10 tisuća kuna. I zagrebačka tvrtka Pismorad, koja se bavi projektiranjem, proizvodnjom i montažom prometnih znakova i prateće opreme za ceste, traži tri metalurška radnika koje je spremno platiti 5-7 tisuća kuna.

Kako nam kaže Jurica Kraljević, direktor tvrtke, oni su malo poduzeće s 50-ak zaposlenih koje ima obiteljski karakter jer su polovici postojećih radnika ovdje radili i roditelji.  "Pretpostavljam da dobar dio postojećih Uljanikovih radnika nije iz Pule i Istre nego iz kontinentalne Hrvatske pa im "povratak" u Zagreb i druge gradove ne bi bio preveliki šok.

Štoviše, mi smo spremni osigurati kratkotrajni, do nekih šest mjeseci, smještaj takvim zaposlenicima. Za nešto trajnije ipak nemamo kapaciteta te se ne možemo na to obvezati, ali tu bi mogla uskočiti država da im olakša preseljenje te pomogne pri smještaju i aklimatizaciji čitave obitelji na novu sredinu", kaže Kraljević.  

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu