Međunarodni praznik rada, 1. svibnja, obilježava se danas diljem Hrvatske kao podsjetnik na borbu za priznanje temeljnih prava radnika i njihov dostojanstveniji život – borbu koja još uvijek traje, a tradicionalno će proteći u znaku druženja građana uz grah i prigodne programe.

Međunarodni praznik rada vezan je uz štrajkaške pokrete i povijesni prosvjed iz Chicaga 1886. godine kada je oko 40.000 ljudi zahtijevalo priznavanje svojih temeljnih prava i dostojanstva u vrijeme kada su odrasli i djeca u teškim uvjetima radili i po 16 sati za male nadnice.

POGLEDAJTE NOVI PODCAST ILIJE JANDRIĆA

Prvi maj je s vremenom u mnogim zemljama usvojen kao državni praznik, a Katolička crkva prepoznala je njegovu poruku o socijalnoj pravednosti te ga povezala s proslavom Sv. Josipa Radnika.

Borba za bolje uvjete rada nastavlja se i u Hrvatskoj

Osmosatni radni dan koji su radnički pokreti diljem svijeta uspjeli izboriti krajem 19. i početkom 20. stoljeća i danas je standard za većinu profesija, no borba za pravednije uvjete rada nastavlja se gotovo 140 godina kasnije. 

Pandemija covida-19 popularizirala je rad od kuće koji radnicima često donosi bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života, a diljem svijeta testiraju se modeli četverodnevnog radnog tjedna.

U Hrvatskoj su sindikalne aktivnosti često u fokusu medija, a kako bi izborili bolja prava, prosvjeduju i/ili štrajkaju svi – liječnici i zdravstveni radnici, prijevoznici, suci i pravosudni dužnosnici, odgojitelji te, najrecentnije, prosvjetari.

Ne plaćaju nego upravljaju

Energetska igra se promijenila – a neki su već nekoliko poteza ispred

Nova valuta

Nova industrijska revolucija ne događa se u proizvodnji – nego u električnoj energiji

Zadnjih godina također se vode polemike oko velikog broja stranih radnika, za koje neki tvrde da snižavaju cijenu rada za domaće. 

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) od početka 2025. do kraja ožujka ukupno je izdano 53.662 dozvola za boravak i rad stranaca, od toga u najvećem broju u djelatnostima graditeljstva – 17.343, turizma i ugostiteljstva – 15.870, industrije – 7185, prometa i veza – 4416 te trgovine – 2779.

Najveći broj dozvola izdan je državljanima Nepala – više od 12.000, BiH – više od 9000 te Filipina – gotovo 6000, a slijede Srbija i Indija.

Tijekom cijele 2024. ukupno je izdano 206.529 dozvola.

Zaposlenost i plaće rastu, najmanje zaposlenih u Ličko-senjskoj 

U Hrvatskoj zaposlenost raste pa je tako u travnju dosegnula brojku od 1,71 milijuna, što je od početka 2016. godine 300.000 više zaposlenih, izvijestio je nedavno premijer, dok je nezaposlenih svega 83.000.

Prosječna mjesečna neto plaća za veljaču ove godine iznosila je 1416 eura, što je realno za 9,5 posto, a nominalno za 13,5 posto više nego u istom mjesecu lani, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Ipak, medijalna plaća iznosila je 1175 eura, što znači da je polovina zaposlenih imala manje, a polovina više od toga iznosa. 

Najviša prosječna mjesečna plaća isplaćena je u farmaciji – 3624 eura, a najniža u proizvodnji odjeće, 920 eura. Prema podacima iz ožujka, 46,36 posto zaposlenih čine žene, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine broj zaposlenih žena porastao je za 2,2 posto. 

U ožujku je broj zaposlenih u pravnim osobama RH iznosio 1.472.082, a od toga je 694.247 žena.  Zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama bilo je 209.734, od kojih su 88.075 žene, dok je u kategoriji zaposlenih osiguranika poljoprivrednika bilo njih 17.610, od kojih je 5497 žena.

Stopa registrirane nezaposlenosti u ožujku je iznosila je 5,1 posto, a za žene 5,8 posto. U ožujku je najviše zaposlenih bilo u Gradu Zagrebu – 381.178, što čini 22,4 posto od ukupnog broja zaposlenih u RH.

Najmanje zaposlenih bilo je u Ličko-senjskoj županiji – 17.455, što je tek jedan posto od ukupnog broja zaposlenih. Sličan je omjer i za zaposlenost žena.  Broj zaposlenih koji prelazi 100.000 imaju još Splitsko-dalmatinska, Zagrebačka, Primorsko-goranska i Osječko-baranjska županija. 

Prvomajske proslave u gradovima diljem Hrvatske tradicionalno će proteći u znaku druženja građana uz grah i prigodan kulturno-umjetnički program.