Kao što ne prestaju rasti cijene nekretnina, u Hrvatskoj isti trend prati i trgovina poljoprivrednim zemljištem. Najnoviji privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da je i tijekom prošle godine došlo do osjetnog porasta kupoprodajnih cijena svih kategorija poljoprivrednog zemljišta, od oranica, livada do pašnjaka.

U prosjeku je, temeljem podataka prikupljenih od Porezne uprave Ministarstva financija, cijena kupljenih oranica na području Hrvatske iznosila 27.396 kuna po hektaru.

U odnosu na prethodnu 2020. to je porast za 1572 kune u odnosu na godinu ranije, a u odnosu na cijene pod kojima su prodaje realizirane u godini prije pandemije koronavirusa, hektar oranica poskupio je za više od 2200 kuna.

Tražene površine
Kad je riječ o pašnjacima, cijena hektara je zabilježila najveći porast. U godinu dana porasla je za gotovo 3500 kuna, sa 15.025 u 2020. godini na 18.480 kuna. Time je zadržana dinamika rasta potražnje i rasta cijena hektara pašnjaka iz prethodnog razdoblja, jer prije korone, u 2019., plaćalo se istu površinu za ispašu stoke po manje od 13.500 kuna.

Iako je zabilježen pozitivan trend i kod realiziranih cijena kod kupnje livada, a pri tom statistika obuhvaća zemljište koje se koristi trajno, pet ili više godina, za uzgoj krme, te nije uključeno u plodored, kod ove kategorije došlo je do usporavanja rasta cijena u odnosu na ranije razdoblje.

Hektar livadskog poljoprivrednog zemljišta prema službenoj statistici lani je plaćan u prosjeku 17.138 kuna, 400-njak kuna više nego u 2020., no u prije korone stajao je 13.900 kuna. Procjene, inače, ne uključuju vrijednost objekata na zemljištu, kao ni prijenos vlasništva unutar obitelji.

U ovom pregledu podataka DZS nije iznio detaljnjiji pregled u kojim područjima su pojedine vrste poljoprivrednih površina zabilježile najveći skok, no, standardno pašnjaci veće cijene postižu u Jadranskom dijelu, dok su u panonskom području najniže.

Dodatni zamah sa liberalizacijom
No, na tom su dijelu Hrvatske s druge strane najtraženije i najcjenjenije su oranice, te su poljoprivrednici za njih spremni i najviše izdvojiti. Dosadašnje je iskustvo da livade više cijene imaju u sjevernom i istočnom dijelu, gdje postižu veće cijene nego na obali.

No, detaljnije o promjenama koje su nastupile teritorijalno, DZS će tek objaviti, no stručnjaci za nekretnine procjenjuju da će se trend rasta nastaviti i u ovoj godini, a dodatan zamah u 2023. prema očekivanjima mogao bi doći s liberaliziranjem trgovine državnim poljoprivrednim zemljištem.

Iskustvo Slovenije pokazalo je da se kupnje realiziraju u pograničnim dijelovima, a ono što obradive poljoprivredne površine kod nas čini još uvijek financijski dostupnijima jest usitnjenost parcela, zbog kojih veći kupci gube interes.