Tržište farmaceutskih proizvoda u prvih šest mjeseci bilježi rast u usporedbi s istim razdobljem lani, dok istovremeno prodaja Medike raste brže, što je utjecalo na manje povećanje tržišnog udjela.

To pokazuje međuizvještaj Uprave za polugodišnje poslovanje, u kojem se pokazuje i da je upravljanje tržišnim rizicima u poslovanju veledrogerija ultimativni zadatak, posebice jer pojedine bolnice i po više od 1000 dana imaju nepodmirena dugovanja za isporučene lijekove. Tako se i ova jedna od najvećih hrvatskih veledrogerija, u žiži velike vlasničke promjene, na navedeni način dovija tržišnim prilikama, stavljajući sve više naglasaka na plaćanje inozemnih dobavljača u kunama.

S dijelom stranih dobavljača Medika je ugovorila valutu plaćanja u kunama i još navodi da je tendencija ubuduće sa što više postojećih ino-dobavljača ugovoriti kunsko plaćanje. Cilj je minimizirati valutni rizik proizišao iz tih transakcija, a što se izdataka od negativnih tečajnih razlika tiče, on iznosi oko 10 milijuna kuna u prvih šest mjeseci 2019., dok Medika, izgleda, s razlogom nije uspjela dogovoriti kunsko plaćanje sa svim stranim dobavljačima.

Na terenu valutnih rizika teško je moguće ostvariti zaštitu, budući da s financijskim sektorom nije moguće dogovoriti potrebni aranžman u smislu zaštite, s obzirom na činjenicu da je ključna stavka kad će država podmiriti svoj dug, nepoznanica. S nastavkom pozitivnih trendova i u drugom kvartalu, ukupno u prvih šest mjeseci Medika ima oko 1,7 milijardi kuna prihoda, 17,03 posto veće ostvarenje u odnosu na isto razdoblje 2018.

Ostvarena neto dobit iznosi 35,5 milijuna kuna, odnosno zadržana je ista razina, a ukupna aktiva bilježi povećanje od oko 13 posto u odnosu na početak godine i iznosi 2,131 mlrd. kn. Ističu ipak i da je najveći rizik za poslovanje dugi rok naplate potraživanja od kupaca, pogotovu u dijelu koji se odnosi na kupce u sustavu HZZO-a. "Time je značajan udio obrtnog kapitala imobiliziran, što značajno utječe na novčani tok i mogućnost Medike za pravovremeno podmirivanje vlastitih obveza", stoji u izvješću.

Ukupna kratkoročna potraživanja su nešto više od 1,4 milijarde kuna, od čega se prema predsjedniku Uprave Hedike Jasminku Hercegu jedna milijarda odnosi na tražbine prema bolnicama, a oko 400 mil. kn prema ljekarnama.