Kada se govori o problemu odlaska mladih, sve se češće može čuti da je jedan od glavnih razloga 'loša klima' u društvu. Često se prozivaju i mediji da isticanjem uglavnom negativnih primjera stvaraju loše ozračje i znatno doprinose egzodusu. Da li je to isticanje negativnosti samo odraz stanja u društvu ili ipak postoji mnogo pozitivnih primjera, ali se o njima dovoljno ne govori i piše, upitali smo vodeće ljude domaćih visokoobrazovnih institucija, stručnjake za ljudske resurse i gospodarstvenike. 

"Ljudska priroda uvijek je nalagala veće pridavanje pozornosti uzbudljivim pojavama, zato što su naprosto "zanimljivije". Zbog tog razloga i mediji više ističu loše posljedice ljudskih odluka, a takve teme privlače više pozornosti javnosti. No, ne smatram kako je to nužno odraz stanja u društvu. U Hrvatskoj postoji puno pozitivnih primjera koji su nažalost ignorirani iz različitih razloga", istaknuo je Đuro Njavro, dekan Zagrebačke škole ekonomije i managementa (ZŠEM). 

Slično razmišlja i Goran Luburić, prodekan za nastavu i studente na Poslovnom veleučilištu Zagreb, koji smatra da bi mediji trebali više isticati pozitivne pojave od onih negativnih, jer je stvarnost koja nas okružuje u očima pojedinca stvar percepcije i psihologije očekivanja, a ne objektivnih činjenica. "Moj je osobni stav da ono što društvo zapravo želi, na kraju i dobije. Uloga medija, iako dvojaka, u konačnici stvara percepciju stvarnosti kakvu društvo zapravo želi. Nisu bez razloga naslovnice najtiražnijih dnevnih novina takve same od sebe. Postoji jasna lančana veza zašto je tome tako. Mi koji proučavamo marketing i PR to jako dobro znamo. Prihodi privatnih medija i interesne grupe, kao jedan od faktora stvaranja sadržaja i percepcije su prilično kauzalne", tvrdi Luburić, ali ističe da ipak treba reći da mladi ne odlaze zbog medija, iako su i mediji stvaranjem percepcije stvarnosti nerijetko dodatni katalizator u tome.

"Mladi, u fundamentu, odlaze zbog toga što društvo na njih još uvijek istinski ne računa. Odlaze jer ne vjeruju u pravosuđe i institucije države. Odlaze zbog veće mogućnosti napredovanja na većim tržištima. Odlaze zato što mogu", kaže Goran Luburić. 

Ne treba tražiti senzaciju
Da je odlazak mladih tema koja nadilazi pojedine institucije i odraz je ukupnog stanja u društvu, slaže se i Ivana Silić, voditeljica odjela za upise u RIT Croatia te ističe kako u toj situaciji mediji trebaju imati važnu ulogu u informiranju.  "Oni ne bi trebali tražiti senzaciju, nego temi pristupiti iz više perspektiva i dijeliti kako pozitivne, tako i negativne priče. Mediji mogu pridonijeti stvaranju pozitivne klime utoliko što su za temu zainteresirani, što kroz svoje kanale daju prilike stručnjacima da progovore o mogućim rješenjima. Mediji možda čak i mogu organizirati tribine i potaknuti bitne strane da sjednu i promisle o rješenjima o ovoj situaciji. Međutim, nažalost, iako mediji izvještavaju o situaciji, istovremeno ju ne mogu promijeniti. Nama treba adekvatna populacijska politika, gospodarska i razvojna politika koja će, uz ostalo, građanima dati vjeru u bolju budućnost u Hrvatskoj. Uz to, važan je i utjecaj obrazovnog sustava, jer on u velikoj mjeri oblikuje našu djecu. Ako nam djeca izlaze iz škola obeshrabrena, što je nažalost ponekad slučaj, onda se to reflektira i na njihove kasnije stavove", smatra Ivana Silić. 

Da se odlazak mladih nije moguće vezati isključivo uz jedan segment stanja u društvu, pa tako niti polit

iku medijskih kuća, slaže se i Mario Škarica, predstavnik tvrtke Atron electronic GmbH u Hrvatskoj. Stanje u društvu i gospodarstvu te perspektiva vjerojatno su među glavnim razlozima odlaska u inozemstvo, ističe Škarica. "Dodatno i niske plaće u pojedinim industrijama u usporedbi sa zemljama zapadne Europe potiču odlaske. Granice su uglavnom otvorene i pojava odlaska ne samo pojedinaca nego i cijelih obitelji je zabrinjavajuća", kaže Škarica i ističe da ono što prenose mediji uglavnom daje realnu sliku stanja u društvu.

"S druge strane puno je i pozitivnih primjera i uspješnih priča u društvu o kojima se piše i nadam se pisat će se ubuduće još više", pozitivno gleda na budućnost Škarica. Važnost uloge medija ističe i Martina Kessler, viša HR savjetnica u Selectiju i voditeljica projekta Certifikat Poslodavac Partner. "Atmosfera naučene bespomoćnosti i defetizma koja je prisutna u Hrvatskoj doprinosi egzodusu mladih. Oko nas itekako postoji mnogo pozitivnih stvari koje vrijedi više isticati jer razbijaju ukorijenjena uvjerenja. Kako bismo izgradili društvo koje želimo, trebamo preuzeti ulogu u stvaranju kulture uspjeha, a pri tome nam inspiracija mogu biti priče koje pokazuju da je uspjeti u Hrvatskoj moguće. Mediji trebaju preuzeti svoj dio odgovornosti u prenošenju realne slike društva i pružanju informacija koje će mlade, ne samo potaknuti na ostanak, već i nadahnuti da upravo oni budu zamašnjak priželjkivane društvene promjene", napominje viša HR savjetnica iz Selectija.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Da mediji osim informativnog imaju i značajnu ulogu u edukaciji i promicanju opće društvene vrijednosti, ističe Nataša Hrabar Kaštelan, voditeljica odjela marketinga i odnosa s javnošću u AZ mirovinski fondovi. "Ne možemo očekivati da isključivo mediji mogu nešto pozitivno napraviti za preokret trendova, kao što ne možemo reći da su oni isključivi krivci za 'lošu klimu'.Ono što mediji mogu, je u većoj mjeri predstavljati dobre primjere, uspješne mlade ljude i njihove projekte, ali svakako plasirati ih putem kanala koji dopiru do mladih, a to koliko istraživanja pokazuju su prvenstveno društvene mreže i digitalni mediji", kaže Nataša Hrabar Kaštelan. 

Primož Polajnar, generalni direktor HP-a za Adria regiju i naglašava da se mora uzeti u obzir da se tu većinom radi o visokoobrazovanim ljudima koji mogu donijeti puno dobrih, svježih ideja u firme. "Problem je što mediji kontinuirano ističu loše stvari što uvelike utječe na tu grupu ljudi koja jednostavno ne vidi mogućnosti da iskoristi svoje talente, da pronađe dobar posao ili pak da pokrenu svoju tvrtku. Takva populacija onda traži mogućnosti izvan granica Hrvatske. Trebalo bi više puta isticati dobre stvari odrađene u zemlji koje mogu doprinijeti gospodarstvu, napraviti razliku i u krajnjoj liniji omogućiti mlađim generacijama da vide perspektivu ovdje", smatra Polajnar. 

Isticati humane vrijednosti
Ljubica Bakić-Tomić, prodekanica za nastavu i studente Veleučilišta Baltazar smatra kako bi društvo i mediji trebali znati vrednovati pojedinca i njegove životne napore na putu prema uspjehu, a zavist prema njima potpuno prezreti i osuditi.

"Na primjer, umjesto poštovanja prema najboljem svjetskom nogometašu iz Hrvatske mediji objavljuju neprimjerene slike onih koji su mu zavidni. Mediji nisu govorili o milijunima eura koje takav pojedinac priskrbi Hrvatskoj, o njegovom napornom i upornom treniranju na putu do uspjeha, ali su našli prostora objaviti degutantne kolaže s društvenih mreža. Uza sve to još nas mediji truju senzacionalističkim i negativnim vijestima, čiji je rezultat vjerovanje da smo bolesni jer nas trebaju liječiti velikom količinom lijekova, nesposobni jer si ne možemo priuštiti jahte, vile i skupa ljetovanja koja nam se svakodnevno serviraju kroz negativne primjere, a nama ostaje nezadovoljstvo i depresija", kaže Ljubica Bakić-Tomić i upozorava kako u svijetu ima puno dobrih primjera koje bismo trebali početi što prije slijediti da ne ostanemo u potpunosti bez svog pomlatka u Hrvatskoj.

"Npr. u Dubaiju su se počeli javljati novi tzv. Pozitivni mediji koji propagiraju istinu, nudeći pri tome i dokaze, ističući pozitivne i humane vrijednosti, pozitivne primjere uspjeha, primjere sretnih pojedinaca. Oni su jednostavno promijenili namjeru. Okrenuli su se malom čovjeku i njegovim potrebama i željama za ostvarenjem boljeg i sretnijeg života, a da im je pri tome profit povećan, a ne smanjen. Okrenuli su se društvenim vrijednostima koje su zaboravljene: sreća, smisao, empatija, ljubav,", ističe Ljubica Bakić-Tomić i predlaže da bi mediji sami mogli izmjeriti koliki prostor ostavljaju vijestima koje afirmiraju pozitivne primjere, a koliki prostor posvećuju vijestima koje su preuzete i 'reklamiraju' osobe i skupine koje medijski prostor uopće ne zaslužuju.

"Mediji trebaju odlučiti u crno-bijelom svijetu za koju su stranu: crnu ili bijelu?", smatra prodekanica za nastavu i studente Veleučilišta Baltazar i ističe kako je za sada u komunikacijskom procesu koji se događa između medija i njihove publike, medijima važan njihov profit i njihov uspjeh. Pri tome, kaže, nije važno kakve posljedice će takve poruke izazvati kod publike – čovjeka.

"To je prirodni eksperiment kojeg provodimo na široj društvenoj razini, ne predviđajući posljedice ovakvog utjecaja, a kada su se te posljedice počele pojavljivati u negativnom smislu, sada smo svi na jednom jako začuđeni. Znanstvenici već dugo upozoravaju na loše posljedice ovakvog utjecaja medija na čovjeka i društvo u širem smislu, ali znanost i struka se ne poštuju. Mediji nisu izvan doticaja, suodgovorni su za opće stanje u društvu, jer pomažu u iskrivljavanju i relativiziranju svih moralnih i etičkih pojmova o dobru i zlu", zaključuje Ljubica Bakić-Tomić.