Blanka Mateša pročelnica je Katedre za građansko pravo na Pravnom fakultetu u Splitu. Prošle akademske godine je na Pravni fakultet uvela i predaje izborni predmet Građanskopravni aspekti umjetne inteligencije, kojom se dosta i u praksi bavi. Studente poučava o tome da se život odvija brzo i da odgovori nisu uvijek jednostavni i jednoznačni. O svemu tome razgovaramo u intervjuu za PD Vikend.
Nedavno ste rekli da je Vaš identitet kao pravnice i akademkinje najviše oblikovala prva prava izloženost pravnoj praksi – najprije kroz rad u odvjetničkom uredu, a potom i na Županijskom sudu. Možete li nam to malo podrobnije objasniti?
Rad u odvjetničkom uredu naučio me kako pravo funkcionira u stvarnim životnim situacijama – kako se pravne norme prevode u konkretne savjete, strategije i odluke koje imaju izravan utjecaj na ljude i poslovne subjekte. Tamo sam razvila osjećaj odgovornosti prema klijentu, ali i razumijevanje važnosti preciznosti i pravodobnosti te koliko pravo utječe na pojedince. Naučila sam kako pravo živi izvan teorijskih okvira, kako se interpretira i suočava s kompleksnošću stvarnih ljudskih situacija.
Nakon toga, rad na Županijskom sudu dao mi je potpuno drukčiju, ali jednako važnu perspektivu. Sudska praksa omogućila mi je uvid u način na koji se pravo tumači i primjenjuje iz pozicije odlučivanja, kao i u važnost dosljednosti, obrazlaganja odluka i ravnoteže između formalizma i pravednosti. Taj sudski kontekst dodatno me naučio kritičkom promišljanju prava, sagledavanju šireg sustava i dugoročnih posljedica pravnih odluka.
Kombinacija odvjetničke i sudske perspektive oblikovala je moj pristup pravu kao disciplini koja nije samo normativna, već i duboko društvena i praktična. Upravo to iskustvo danas snažno utječe na moj akademski rad u kojem nastojim povezivati teoriju i praksu, poticati studente na kritičko razmišljanje te istraživati pravo kao živi sustav koji se neprestano razvija zajedno s društvom i tehnologijom.
Pročelnica ste Katedre za građansko pravo na Pravnom fakultetu u Splitu. Što vas najviše ispunjava u radu sa studentima i u prenošenju znanja?
U radu sa studentima najviše me ispunjava njihov razvoj, a ne samo prijenos znanja. Posebno me veseli kada vidim da studenti postupno preuzimaju inicijativu, razvijaju samostalnost u razmišljanju i stječu sigurnost u donošenju pravnih zaključaka.
Kao pročelnica Katedre za građansko pravo svoju ulogu doživljavam prije svega kao odgovornost za smjer u kojem se studenti, ali i nastavni proces, razvijaju. Liderstvo u akademskom okruženju za mene znači stvaranje jasnih standarda, ali i poticajnog okruženja u kojem se izvrsnost očekuje, a kritičko promišljanje ohrabruje. Aktivno radim na povezivanju teorije i prakse i modernizaciji nastavnih sadržaja, kako bi građansko pravo ostalo relevantno u kontekstu brzih društvenih i tehnoloških promjena.
Prošle akademske godine na Pravni sam fakultet uvela – i predajem – izborni predmet Građanskopravni aspekti umjetne inteligencije, kojom se dosta i u praksi bavim i za taj predmet su iznimno zainteresirani naši studenti, ali je velik interes i stranih studenata, s kojima također dosta radim preko Erasmus programa. Uvela sam i već godinama predajem izborne predmete Zdravstveno pravo, Sportsko pravo, Autorsko pravo, koji se odmah popune jer imamo kvotu studenata koje možemo primiti. Velika je lista čekanja za upis na poslijediplomski Sveučilišni specijalistički studij Sportsko pravo pri Pravnom fakultetu, kojem sam ravnateljica drugi mandat i nadam se uskoro upisu nove generacije. Isto je i s interesom za poslijediplomski Sveučilišni specijalistički studij Medicinsko pravo, gdje predajem niz predmeta.
Studenti su nam jako dobri, treba ih samo motivirati i raditi s njima na zanimljiv način. Snažno akademsko vodstvo ključno je za stvaranje generacija pravnika koji nisu samo stručni, nego i etički osviješteni, spremni preuzeti odgovornost i voditi u svojim budućim profesionalnim ulogama. Veliko mi je zadovoljstvo kada sretnem svoje bivše studente koji su postali uspješni u različitim sferama bavljenja pravom, a s mnogima ostajem u kontaktu nakon diplomiranja i rado im pomognem ako zatrebaju pravni savjet, osobito kada ih na kraju studija mentoriram i kroz pisanje diplomskog rada.
Što je presudilo da odaberete pravo kao profesiju?
Odluku da odaberem pravo kao profesiju donijela sam vrlo rano, ali se ona s vremenom dodatno učvrstila kroz iskustvo. Privukla me kombinacija analitičnosti, odgovornosti i stvarnog utjecaja koji pravo ima na živote ljudi i funkcioniranje društva. Pravo me zanimalo ne samo kao skup pravnih normi, nego kao alat za rješavanje složenih problema i uspostavljanje ravnoteže između interesa, sloboda i odgovornosti.
Tijekom studija i poslije kroz praksu shvatila sam da mi pravo omogućuje kontinuirano učenje i razvoj jer se stalno mijenja, zahtijeva prilagodbu i kritičko promišljanje.
Kako provodite slobodno vrijeme, u čemu pronalazite ravnotežu?
Nastojim odvojiti vrijeme za meditaciju i čitanje. Akademski rad me naučio da se vrhunski rezultati ne stvaraju u žurbi, nego u promišljenom i metodičnom pristupu. Da bih mogla biti odgovorna prema drugima, moram biti odgovorna prema sebi. Kada njegujem vlastitu mentalnu jasnoću i unutarnji mir, mogu donositi bolje odluke, raditi preciznije i ostati vjerna pravim vrijednostima i u najopterećenijim razdobljima. Nastojim održavati rutine bilo kroz kratke pauze tijekom intenzivnih dana, šetnju, fizičku aktivnost ili jednostavno trenutke tišine. Kao balans uživam u hobijima. Volim kazalište, dobru glazbu, modu, putovanja, rado igram tenis, volim jahanje.
Kao jednu od svojih omiljenih aktivnosti spominjete i čitanje. Činjenica je da mlađe generacije danas sve manje čitaju. Uspijete li ih ipak ‘navesti’ da malo slobodnog vremena posvete čitanju, pisanju, ali i razumijevanju svijeta oko sebe?
Nažalost, mladi danas sve manje čitaju i pišu i pada kvaliteta sposobnosti izražavanja i discipline u radu. Život se odvija brzo i studente učim da odgovori nisu uvijek jednostavni i jednoznačni i da je dubina razumijevanja važnija od brzine. Da bi položili predmet Građansko pravo moraju dosta toga pročitati, imaju zadatke koje rješavaju i s njima puno radim. Predsjednik Općinskog suda u Splitu mojim studentima rado izađe u susret pa organiziram njihove odlaske na parnice gdje uživo vide ono što učimo, na čemu sam i njemu i sucima koji u tome sudjeluju zahvalna jer to studentima mnogo znači. Nakon što završimo dio o zemljišnoknjižnom pravu, organiziramo odlazak i u Zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda i tamo vide sve ono što ih učim.
Novo vrijeme donijelo je i propitivanje mnogih vrijednosti koje su nas formirale. Koliko je, prema Vašemu mišljenju, za stvarni uspjeh važno formalno obrazovanje, a koliko unutarnje vrijednosti koje nosimo u sebi?
Obrazovanje mi je pružilo znanje, ali ono što stvarno oblikuje uspjeh je poštovanje drugih ljudi, disciplina i stalni rad na sebi, i profesionalno i osobno. Upravo nam taj spoj stručnog znanja i unutarnjih vrijednosti omogućuje da profesionalno rastemo.
Bitni su odgovornost i otpornost jer pravna profesija je zahtjevna i nerijetko nas suočava s pritiskom, neizvjesnošću i emocionalno teškim situacijama pa je važno razviti sposobnost da se kroz te izazove prolazi stabilno i bez gubitka integriteta.
Bauk umjetne inteligencije poprilično se proširio tijekom posljednjih godina. Kako vidite ‘suživot’ umjetne inteligencije i pravne struke?
Još uvijek postojeće dvojbe, nedoumice i nejasnoće oko mnogih aspekata umjetne inteligencije upravo otvaraju prostor za potrebu pravnog reguliranja tog područja i mislim da sve nove generacije studenata moraju biti svjesne pravnih izazova koje kreira postojanje umjetne inteligencije. Upravo ovih dana završavam svoj dio koautorske knjige koja se bavi tim pitanjima, a bit će izdana u Singapuru u prvom dijelu 2026. godine.
Danas je, čini se, najteže biti svoj, autentičnost kao da je iščeznula. Kako se može ostvariti ono što se na prvi pogled čini nemogućim?
Izvorna autentičnost znači ostati vjerna svojim vrijednostima i načelima, bez obzira na buku i površnost oko nas, i zadržati kritički odnos u odnosu na sve što nas u takvom pristupu životu okružuje. Njegujem je tako da postupam iskreno i dosljedno te svjesno biram kako komuniciram s drugima, s poštovanjem i otvorenošću. To mi pomaže da ostanem svoja, i profesionalno i osobno.
Nedavno ste sudjelovali i na konferenciji Udruge hrvatsko-američkih profesionalaca (ACAP) u Chicagu. O čemu ste tamo govorili i kakve dojmove nosite s tog važnog događaja?
Odbor za pravo i pravnu praksu na čelu kojeg je uvaženi g. Marko Pavela, zamjenik glavnog državnog odvjetnika za Državu Washington, pozvao me da održim predavanje i radionicu s temom “Građenje mostova u pravu”.
Poslovni ljudi hrvatskog porijekla koji žive u Americi, a koji čine ACAP zainteresirani su za poznavanje osnova hrvatskoga pravnog sustava. Zainteresirani su za ulaganja u Hrvatsku kroz nekretnine, ali i poslovne projekte, a meni je to blisko jer surađujem s kompanijama kojima su potrebna takva znanja. Tamo su bili i studenti s Harvarda i razgovarali smo o mogućnostima za stipendiranje naših studenata jer pružiti priliku našim mladim ljudima za što bolje moguće školovanje ulog je i u budućnost svih nas i naše države.
Poznato je da vodite iznimno aktivan društveni život. Nedavno ste se družili i s novom američkom veleposlanicom Nicole McGraw. Možete li nam prenijeti neke svoje dojmove o toj iznimno važnoj osobi za Hrvatsku, pogotovo u aktualnim geopolitičkim okolnostima?
Imala sam jako dobre odnose i s veleposlanikom W. Robertom Kohorstom, a naročito s veleposlanicom Nathalie Rayes i sigurna sam da će nova veleposlanica SAD-a Nicole McGraw znatno pridonijeti razvoju svekolikih odnosa Hrvatske i SAD-a kao vrlo sposobna i dinamična osoba.
Kako vidite svoju profesionalnu i javnu ulogu u budućnosti?
Akademsko djelovanje samo je po sebi izraženi oblik javnog djelovanja koji otvara mogućnosti ostvarivanja raznih interesa unutar društvene zajednice. Svoje javno djelovanje vidim isključivo u funkciji stalnog poboljšavanja uvjeta studiranja naših mladih generacija – da njihov obrazovni proces i znanje budu na svjetskoj razini.
