Francuska je jučer zapala u potpuni prometni kaos. Naime, nakon što se francuski predsjednik Nicolas Sarkozy pokazao odlučnim u provođenju najavljenih mjera reforme mirovinskog sustava, što bi značilo ukidanje postojećih povlastica, sindikati transporta proširili su štrajk na cijelu zemlju. Prema svemu sudeći, štrajk sindikata transporta mogao bi biti tek početak vala javnog sindikalnog nezadovoljstva, budući da su nove štrajkove najavili i studenti, suci, javne službe, sindikati prosvjetnih radnika te sindikati koji zastupaju zaposlenike pošte i telekomunikacija, što bi moglo uzdrmati i Sarkozyjevu poziciju. Vijesti su najavile kako se u zemlji radi o trenutku istine za sindikate, vladu i Francusku. Zaposlenici francuskih željeznica sa štrajkom započeli preksinoć, a jučer su im se pridružili pariški zaposlenici javnog prijevoza te radnici državnog sektora za distribuciju plina i električne energije. Od preksinoć gotovo da nema prigradskih i brzih vlakova u Francuskoj, a od jučer više ne vozi niti pariški metro, što je mnogim francuskim radnicima otežalo ili onemogućilo dolazak na posao.

Mnogi od njih štrajk uopće ne odobravaju, ankete govore o čak 70 posto, no sindikati se na to uopće ne obaziru i zahtijevaju odustajanje od primjene najavljenih Sarkozyjevih reformi. Francuski je predsjednik odlučan provesti znatno ukidanje privilegija za brojne profesije, poput vlakovođa i radnika u plinarama. Kako piše Deutsche Welle, prema Sarkozyjevoj reformi, oni bi umjesto sadašnjih 37,5 godina u mirovinski i socijalni fond ubuduće morali uplaćivati 40 godina. BBC još navodi da francuski predsjednik namjerava ukinuti odlazak u mirovinu sa 50 godina, unatoč žestokim prijetnjama sindikalista. “Provest ću ove refome do kraja. Ništa me u tome neće spriječiti”, rekao je u Europskom parlamentu Sarkozy, podsjetivši sve da je mandat upravo dobio na obećanju provođenja reformi. “To nisu reforme lijevih ili desnih, to su reforme zdravog ljudskog razuma. Otvoreni smo i mirni, ali istodobno i odučni. Vrata za dijalog ostaju otvorena, ali ove reforme moramo provesti, jer se to mora učiniti”, naglasio je Sarkozy, dodavši kako ga veći broj štrajkova čini još čvršćim. Sarkozyju se suprotstavio glasnogovornik sindikata transporta CGT Oliver Sekai, rekavši da se ne slaže sa njegovom logikom. “Ako reforme znače da će Francuzi morati raditi više, a na kraju svega imati manje mirovine, baš nisam siguran da bi se složili s tim pristupom”, rekao je Sekai za BBC. Unatoč Sarkozyjevoj odlučnosti, pred njim predstoji škakljiv zadatak na kojem je nekoliko francuskih vlada polomilo zube. Francuzi su vrlo osjetljivi na mirovinski sustav, a kada ga se posljednji puta namjeravalo reformirati, 1995. godine, zemlju je potresao val štrajkova. Iako se prema anketama, sedam od dest Francuza protivi štrajku, Sarkozy i njegova vlade trpi sve veće kritike. “Javno mišljenje je napeto i osjetljivije nego prije mjesec dana. Napeto, jer mnogi ne žele nove štrajkove, jer su iznervirani. Stanje je osjetljivo, jer se pojačava dojam da ova vlada nema uspjeha. Ako se u Francukoj štrajka druga polovica ovog mjeseca tada bi to moglo dovesti do neke vrste izglašavanja nepovjerenja vladi”, rekao je politolog Christoph Batrbier.

Prometni kolaps zahvatio i Njemačku

Sličan scenarij kao i u Francuskoj događa se i u susjednoj Njemačkoj, s tim da ondje štrajkaju strojovođe koji zahtijevaju posebni tarifni ugovor odvojen od ostalih zaposlenika željeznice, i povišicu plaća od 31 posto. Zbog nezadovoljnih strojovođa Deutsche Bahn se suočava s najvećim štrajkom u svojoj povijesti, a štrajk će obuhvatiti i brze i regionalne vlakove. Ministar prometa Wolfgang Tiefensee upozorio je obje strane da sjednu za pregovarački stol i obrate pažnju na posljedice koje ovi štrajkovi imaju za njemačko gospodarstvo. Jedan od vođa štajkača Günter Kinscher upravo računa s time da bi zbog gubitaka uprava Željeznica mogla popustiti. “Ako su točne brojke koje se svakodnevno objavljuju o tome koliki su gubici zbog štrajkova, onda mora da je pritisak na upravu Deutsche Bahna vraški velik”, rekao je predstavnk sindikata.