Berba maslina u nekim se maslinicima tek zahuktava, u nekima tradicionalno čekaju Sve svete, a u nekima se i nema što brati. Plodove u njima jako je proljetos prorijedila hladna fronta nakon Uskrsa kada je neke maslinike zasuo i snijeg. U Dalmaciji se tako ove sezone bere i 50 posto maslina manje nego lani, a kako ništa bolje nisu prošli ni istarski maslinici, maslinari već sada najavljuju više cijene ulja – u Istri i do 50 posto.

“Randmani i kvaliteta ulja bolji su nego lani, samo što će ga ove godine biti manje. Kad je cvijet trebao ići u plod došlo je nevrijeme i niske temperature, a nakon toga nije bilo vode, a to su bitne komponente za maslinu”, objašnjava za Večernji list Denis Benčić iz Fažane.

Sankcionirati lovce u mutnom

“Ovo je najisplativiji biznis nakon narkobiznisa”

Početak nije bio lagan

Blagoslovljena suncem i djevičanskom zemljom, Hercegovina se probila na kartu zemalja s ‘tekućim zlatom’

Lanjska prosječna cijena ekstradjevičanskog maslinova ulja u Istri bila je oko 100 kuna, a sada se najavljuju cijene i do 150 kuna.

“Bit će bolje”, kaže Rade Bobanović iz Polače, ujedno i predsjednik poljoprivredne zadruge Maslina i vino. “Kako je, tako je. Nema veselja u maslinicima, ali nećemo ni tugovati”, dodaje Bobanović. Klimatske promjene čine svoje, jedino što su radnici sada zadovoljniji jer im je plaća veća, a beru manje, šali se on, ističući kako je lani beračima plaćao 2,20 kn/kg maslina, a sada plaća oko četiri kune.

“Kad bi bili plaćeni po kilogramu ne bi dobili ni 100 kuna po danu”, dodaje, ističući kako je urod po stablu 30 posto manji nego prošle godine, koja je također bila jedna od lošijih, a u odnosu na prosječni potencijal maslinika ni 30 posto. Ovisno o mikrolokaciji, oblica je, primjerice, negdje natprosječno rodila, negdje nimalo. U biogradskom primorju, od Biograda prema Filipu i Jakovu grane pucaju od roda, a u benkovačkom kraju, koji je nerijetko značajan po urodu, prinos je desetkovan.

“Randmani su, međutim, svuda bolji nego lani i preklani, što znači da će ulje biti iznimne kvalitete. No ionako se računa da smo sretnici imamo li svake četvrte ili barem svake šeste godine idealnu berbu” napominje Bobanović.

Njegovi su maslinici u ekološkoj proizvodnji, još zahtjevnijoj i skupljoj za održavanje. No u Hrvatskoj se ekološko ekstradjevičansko ulje još ne precipira kao kvalitetnije od onoga koje se dobiva u komercijalnoj ili integriranoj proizvodnji, pa je cijena svih tih dalmatinskih ulja ista, donosi Večernji list.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju