Uz sve što se danas događa u svijetu, teme energetike nameću se među one najbitnije. Energija je sada pitanje moći i razvoja pa je važno vidjeti kako na toj karti svijeta izgleda Europa, ali i Hrvatska. Više o tome je na konferenciji Poslovnog dnevnika Energetski Summit govorila Martina Tuschl, direktorica Sektora za geotermalnu energiju iz Agencije za ugljikovodike.
“Geotermalna energija sve više dobiva na značaju. Svi su prije 10-ak godina s trtom gledali na geotermalnu energiju, ali ona je sada postala sve bitnija.”
Razlog tome je što ima cijeli spektar mogućnosti na koji se ona može iskoristiti – od grijanja do proizvodnje električne energije.
Pojasnila je kako postoje tri sustava kada je geotermalna energija u pitanju, a to su niskotemperaturni, srednjeentalpijski te visokoentalpijski i svaki od njih ima svoje mogućnosti primjene. Najveći potencijal baš je u ovom posljednjem. Iako se tu očekuju visoka početna ulaganja jer potrebna su bušenja do 3000 metara, Tuschl ističe da ih se treba poticati jer kao obnovljivi izvor treba mu šansa da se razvije u potpunosti.
Pojasnila je i kaskadni sustav korištenja energije koji predstavlja metodu maksimalne iskoristivosti geotermalne vode kroz njezinu višestruku primjenu, silazno prema temperaturi. Činjenica je da su potrebna visoka početna ulaganja (bušenja i istraživanja koštaju od osam do 12 milijuna eura po bušotini), ali kasnije su niski operativni troškovi i stabilni prihodi što dugoročno osigurava ekonomsku isplativost. Kada je riječ o prihodima, ona se ostvaruje kroz prodaju električne energije, opskrbu toplinom, a Poljska primjerice na ovu vrstu energije uzgaja brancine.
Europa stoga sve više strateški gleda u geotermalnom smjeru. Ima instalirano 3,5 GWe sa 147 elektrana koje su u pogonu, a u tome prednjače Italija, Turska, Island i Njemačka. Među rastućim tržištima je i Hrvatska.
“Prepoznali smo taj potencijal. Toplinarstvo je u fokusu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Nakon procjena i istraživanja, sada imamo bušotine u četiri grada – Velika Gorica, Osijek, Vinkovci i Zaprešić.”
Energija otkrivena u tim gradovima može se iskorištavati za potrebe centralnog sustava, poljoprivrede ili gospodarskog rasta…
Cilj Hrvatske je da do 2040. godine ima 250 GW za električnu energiju, grijanje, hlađenje… Europa pak ima 50 projekata u razvoju do 2030., dok ih je 193 planiranih, a neki uključuju i Hrvatsku.
“Europa prepoznaje geotermalnu energiju kao ključan element energetske tranzicije s ciljem povećanja kapaciteta, smanjenja rizika u ulaganja i ubrzan razvoj kroz regulatornu, financijsku i tehnološku podršku. Hrvatska je jedna od predvodnica u geotermi – ima iskustva, znanja i volje.”
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu