Uoči skorog otvaranja razgovora s Vladom i Hrvatskim šumama o novom modelu raspodjele ključne sirovine za njihovo poslovanje, u Hrvatskoj gospodarskoj komori izabrano je jučer i novo predsjedništvo Udruženja drvno-prerađivačke industrije. Dosadašnjeg predsjednika Filipa Galekovića iz PPS Galeković, kojemu je istekao četverogodišnji mandat, većinom glasova predstavnika sektora naslijedila je Martina Ravlić Marijanović, direktorica poznate obiteljske tvrtke iz Slavonskog Broda Slavonija DI. Široj javnosti tvrtka je poznata i po tomu što se pojavila u lanjskoj aferi s malverzacijama u Hrvatskim šumama i USKOK-ovoj istrazi, u kojoj, po izjavama iz Slavonija DI, ima status svjedoka, a ne okrivljenika. Zamjenik predsjednice, pak, nije izabran. Na izborima je, inače, Martina Ravlić Marijanović imala samo jednog protukandidata, čelnog čovjeka tvrtke Drvenjača iz Fužine Branko Liker, dok se treći kandidat, Jozo Jović iz Bjelina Požega u samom finišu povukao iz natjecanja.

Klasičan tržišni model

“Svi smo svjesni da se nalazimo u jednom od najizazovnijih razdoblja za hrvatsku drvno-prerađivačku industriju. Brojne tvrtke bore se za opstanak. Neke su, na žalost, već zatvorile svoja vrata, a mnoge s neizvjesnošću gledaju u budućnost. Upravo zato danas, više nego ikada trebamo stabilnost, odgovornost i međusobno povjerenje”, poručila je novoizabrana predsjednica Martina Ravlić Marijanović.

Novo vodstvo Udruženja preuzima i izazovan zadatak definiranja i zastupanja interesa drvnog sektora oko novih uvjeta državne sirovinske politike, kojim će se naslijediti aktualni, kvotni režim raspodjele, a riječ je o 2,3 milijuna kubičnih metara drvne sirovine, među drvoprerađivačima i proizvođačima namještaja kojeg je uostalom upravo to udruženje i zaključilo posebnim Pismom razumijevanja s Hrvatskim šumama još u prosincu 2017. Ti uvjeti istječu krajem iduće godine i sukladno ranijim najavama prakticirani dogovorni režim raspodjele drva trebao bi biti napušten i zamijenjen klasičnim, tržišnim modelom. No, drvni sektor najvećim dijelom protivi se tomu i poziva se na činjenicu da se uvjeti poslovanja na tom tržištu i razlozi zbog kojeg su kriteriji kvotne raspodjele i prihvaćeni u međuvremenu nisu promijenjeni.

A kriza na ključnim tržištima na kojima ovaj izvozno jak sektor posluje, kao i činjenica da su tvrtke dominantno pozicionirane u najnerazvijenijim i najmanje naseljenim područjima Hrvatske, stvaraju dodatnu neizvjesnost oko dugoročnog razvoja ove industrije, te su još uvijek jak argument kojim drvoprerađivači od države traže zaštitu i osiguranje stabilnosti u nabavi sirovine. S druge strane, još uvijek nije zatvoren postupak koji nad ovim modelom vodi Europska komisija, a i Hrvatske šume još uvijek saniraju štete koje su im u proteklom razdoblju nanijele dvije velike oluje. No, s novim geopolitičkim odnosima i zemlje štite svoje proizvodnje, pa i uz pojedinačna razmimoilaženja oko aktualne politike koju prakticiraju Hrvatske šume, u drvnom sektoru prevladava očekivanje da će i hrvatska Vlada stati uz njih i da će i ovaj put naći rješenje kojim će se osigurati njihov opstanak, u uvjetima kada je uz rastuće troškove i smanjenje potrošnje, to sve teže postići.

Više od 30 tisuća radnika

Prema informacijama iz drvnog sektora, stav je da se postojeći model raspodjele sirovine ne treba odbaciti, nego ga je potrebno modificirati i prilagoditi današnjim uvjetima. Na tom tragu, čini se, djelovat će i novo vodstvo Udruženja drvno-prerađivačke industrije. Martina Ravlić Marijanović poručila je kako će se “posebno zalagati za desetgodišnje ugovore i posljedično za produljenje istih, koji će poduzetnicima donijeti sigurnost poslovanja, omogućiti planiranje investicija, razvoj novih proizvoda i očuvanje radnih mjesta”.

Potpredsjednik HGK Dragan Kovačević istaknuo je kako za daljnji razvoj ovog strateškog sektora, koji zapošljava više od 30 tisuća radnika i više od dvije trećine prihoda realizira na inozemnim tržištima, sve važnija postaje i regulatorna sigurnost, uz stabilnu opskrbu sirovinom, što povlači i potrebu intenziviranja komunikacije s nadležnim institucijama.