Janaf d.d. nije upoznat s potraživanjem sarajevskog Energoinvesta, niti činjenicom da Energoinvest ima vlasnički udio u Janafu te s tim u vezi ni tvrdnjom da je BiH prodao Hrvatskoj svoj udjel u Janafu, komentirao je za Poslovni dnevnik predsjednik Uprave Janafa Ante Markov informacije da sarajevska tvrtka Energoinvest traži od hrvatske Vlade 300 milijuna eura naknade za prijeratno ulaganje u gradnju Jadranskog naftovoda, te međunarodnu arbitražu. Tvrdnje da je BiH 1987. godine za 134 milijuna dolara prodao svoj vlasnički udjel u Jadranskom naftovodu Hrvatskoj u sarajevskoj su tvrtki demantirali, a vijest o Energoinvestovim potraživanjima u Hrvatskoj pojavila se nakon što su resorni ministri Hrvatske, Srbije, Italije, Rumunjske i Slovenije zaduženi za energetiku potpisali zajedničku izjavu o gradnji Paneuropskog naftovoda (PEOP), od Konstante do Trsta.

Traže međunarodnu arbitražu
U budućem PEOP-u hrvatski udio predstavlja Jadranski naftovod, a sarajevski Energoinvest traži trećinu udjela u Janafu, te predlažu da se njihov vlasnički udjel u Janafu utvrdi međunarodnom arbitražom.“Činjenica je da su Ina Zagreb, Energopetrol Sarajevo i Naftagas Novi Sad, odnosno njihove rafinerije u Sisku, Lendavi, Bosanskom Brodu, Novom Sadu i Pančevu, osnovale 1974. godine poduzeće koje se tada zvalo Jugoslavenski naftovod – poduzeće za transport nafte u osnivanju, sa sjedištem u Rijeci. Radna organizacija je konstituirana 1988. godine”, objašnjava Markov dalje. Ističe činjenicu da su ciljevi izgradnje naftovoda i osnivanja poduzeća bili prvenstveno sigurniji, ekonomičniji i redovitiji transport nafte u odnosu na druge mogućnosti transporta (prijevoz autocisternama i željezničkim cisternama), a ne stjecanje vlasničkih i upravljačkih prava. “Jugoslavenski naftovod je od početka svog osnivanja bio investitor izgradnje naftovoda, a ne njegovi osnivači. Potonji su osigurali (uložili) simbolična sredstva, uz obvezu Janafa da im ta sredstva vrati u roku od 25 godina. Janaf je do 1991. godine ova sredstva vratio osnivačima. Sva ostala sredstva za gradnju cjelokupnog naftovoda osigurao je Janaf, domaćim i inozemnim kreditima, te je sve kredite vratio ili dalje vraća.

Vlasništvo dioničara
Prednosti osnivanja osnivači su konzumirali kroz dugoročne povoljne ugovore o transportu nafte. Stoga smatramo da osnivači radne organizacije Jugoslavenski naftovod, poduzeća za transport nafte u osnivanju, nemaju članskih prava u Janafu d.d.“, tumači Markov. Prema njegovim riječima, JANAF je danas u vlasništvu dioničara s time što Ina nije svoje dionice stekla temeljem osnivačkog uloga, već njihovom kupnjom. U pogledu eventualnih sporova, Markov naglašava da će se takvi sporovi, između osnivača RO u osnivanju JUNA i Janafa d.d. kao pravnog sljednika, rješavati pred mjerodavnim tijelima Republike Hrvatske ako do sporova dođe. ”U odnosu na navode iznesene u PEOP-u, ističemo da su četiri naftne kompanije Rumunjske, Srbije i Hrvatske potpisale sporazum dioničara temeljem kojeg će se uskoro osnovati Razvojna kompanija PEOP-a, čiji je zadatak promovirati Projekt te pronaći buduće investitore i korisnike naftovoda. Projekt se priprema od 2000. godine i kroz cijelo to vrijeme ni Vlada ni kompanije iz Bosne i Hercegovine nisu pokazali interes za suradnju na njegovoj pripremi”, zaključuje predsjednik Uprave Janafa Ante Markov.