Marko Primorac, bivši potpredsjednik Vlade i ministar financija, i formalno je imenovan za potpredsjednika Europske investicijske banke (EIB) na mandat od tri godine. Primorac preuzima dužnost koju je obnašala Poljakinja Teresa Czerwińska, a ujedno će kao jedan od osam potpredsjednika predstavljati Hrvatsku, Mađarsku i Poljsku.

Imenovanje je donijelo Vijeće guvernera EIB-a, koje čine ministri financija svih država članica EU-a, na prijedlog hrvatske Vlade, a riječ je o prvom takvom imenovanju iz Hrvatske.

Prioriteti Unije

Predsjednica EIB-a Nadia Calviño u priopćenju je istaknula kako će Primorac dodatno ojačati kapacitete banke u ostvarivanju prioriteta Unije. “Svojim bogatim iskustvom u području javnih financija, koje je stekao ne samo u Hrvatskoj, već i u EU-u, Marko Primorac dodatno će ojačati sposobnost EIB-a”, poručila je.

Sam Primorac naglasio je važnost trenutka u kojem preuzima novu funkciju. “Čast mi je preuzeti ovu novu ulogu u trenutku kada ulaganja u otpornost, konkurentnost i zelenu tranziciju postaju važnija no ikada dosad”, izjavio je. Tijekom mandata na čelu resora javnih financija, Primorac iza sebe ostavlja projekte fiskalizacije i “narodnih” izdanja državnih vrijednosnica.

Dok su o uspjehu fiskalizacije podijeljena razmišljanja o uspješnosti, usmjeravanje građana prema državnom dugu stručnjaci redom pozdravljaju kao modus revitalizacije domaćeg tržišta kapitala i stvaranje optimalnije ravnoteže unutarnje i vanjskog duga. Istodobno, u njegovom mandatu Vlada je iznimno velikodušno povećala plaće u javnom sektoru tijekom superizborne 2024. godine, što je podgrijalo inflatorne pritiske i odškrinulo vrata upozorenjima međunarodnih i domaćih institucija o “plesanju” javnih financija na rubu kriterija iz Maastrichta.

Široki spektar usluga

EIB je jedna od najvećih multilateralnih razvojnih banaka na svijetu, u vlasništvu država članica EU, s ključnom ulogom u financiranju infrastrukturnih i razvojnih projekata. Samo u 2025. ugovorio je oko 100 milijardi eura novih ulaganja i savjetodavnih usluga za više od 870 projekata, s fokusom na klimatske politike, digitalizaciju, inovacije i sigurnost.

U Hrvatskoj su ukupna ulaganja premašila 11 milijardi eura, a novac je usmjeren u širok spektar sektora, od prometne i energetske infrastrukture do socijalnih projekata, uz snažnu ulogu u privlačenju dodatnih sredstava EU i mobilizaciji privatnih investicija.

Kad povijest postane pametna

Šibenik napravio iskorak: Tvrđave postaju “pametni” ekosustavi

Od betona do fotonapona

Zelena gradnja više nije trend već postaje standard