Za pravu malu revoluciju u slavonskoj poljoprivredi zauzeo se Marko Pipunić, vlasnik Žita Osijek.

Govoreći na temu "Može li Slavonija globalno", zauzeo se  za preusmjeravanje prerade svinjskog mesa s tradicionalnih kulena na pršute. "Stranci sigurno neće dolaziti u Slavoniju zbog tog našeg specijaliteta od kojeg ih boli trbuh jer je pun soli, dima i paprike. Stranac želi pršut, a ne kulen. Moramo biti konkuretni i napraviti premium standardizirane proizvode kakve kupac u svijetu želi i prepoznaje", poručio je slavonskim tradicionalistima Pipunić.

Tvrdi da bi se dodana vrijednost kroz pršut, tvrdi sir i dobra vina mogla mjeriti u dececima milijardi kuna. Pipunić se svojim planom ne namjerava čekati, dobio pomoć države ili ne. Najavio je da dogodine počinje graditi suvremeni prezentacijski centar, čiji nacrt je prikazao okupljenima, a još ove godine trebao bi za njega dobiti građevinsku dozvolu. U planu je da kroz taj centra prođe po 200.000 turista godišnje. Na Pipunićevim projektima radi tim od 50 inženjera u nekoliko zemalja. Pipunić računa da Slavonija ima potencijal uzgojiti dva milijuna svinja godišnje, odnosno proizvesti četiri milijuna pršuta, što bi u idućih pet godina donijelo 5,7 milijardi kuna dodane vrijednosti.

Za usporedbu, Talijani godišnje proizvedu 40 nilijuna pršuta, Francuzi 50 milijuna a Španjolci 80 milijuna komada. Pod brednom 'Slavonija' planira i proizvodnju tvrdog sira tipa Grana padano, jer on može podnijeti transport u bilo koji dio svijeta. Francuzi godišnje prozvedu 500.000 tona tvrdog sira, a Hrvati tek 1538 tona. Za jedan kilogram takvog sira treba 13 litara mlijeka. Pipunićevi suradnici iz zagrebačkog Horwath Consultinga iznijeli su da Slavonija zaostaje 20 godina za turističkim i poljoprivrednim regijama Europe. Kao problem je istaknut nedostatak reformi i vizije, a rješenje je bredniranje ruralne proizvodnje.