Budućnost poslovanja bila je u fokusu konferencije Future Tense powered by Lürssen koju je po četvrti put organizirala tvrtka za komunikacijski menadžment Komunikacijski laboratorij, a okupila je brojne ugledne domaće i inozemne govornike.

Jedan od ključnih bio je Costas Markides, profesor strategije i poduzetništva na London Business School (LBS) koji je u svom inspirativnom predavanju istaknuo da su u današnjem svijetu poremećaji i promjene stalne, a organizacije moraju imati sposobnost “stalne borbe” i kriznog upravljanja. Izdvojio je pritom četiri “sastojka” za uspjeh: kontinuirano inoviranje, elastičnost odnosno otpornost, agilnost te vođenje (leadership).

“Kontinuirano inoviranje” lako je zapisati u neku strategiju, no i teško provoditi u praksi, smatra Markides, koji je poručio i da kompanija pri ulasku na novo tržište nikad ne smije “napadati” etablirane igrače, već mora imati strategiju koja je razlikuje od ostalih. “Inače će vas zgaziti”, poručio je.

Kad je riječ o vodstvu, Markides ističe da se zaposlenici mogu osjećati zbunjeno, uplašeno ili iscrpljeno, pri čemu je zadatak njihovog voditelja da osjete da je “na njihovoj strani” te da stvari komunicira na otvoren i jasan način.

Lürssen grupa javnosti je poznata kao investitor na području Kvarnera, između ostalog i u projekt nove ACI marine u Porto Barošu te inovacijskog centra u Rijeci za projektiranje i izgradnju jahti.

Govoreći o povijesti te njemačke kompanije, upravni direktor Justus Reinke istaknuo je da joj je temeljna djelatnost ipak i dalje “gradnja brodova”, a da je za njenu opstojnost zaslužno više faktora: anticipiranje budućnosti, primjena novih tehnologija, osvještenost da je “promjena stalna”.

Direktorica agencije Komunikacijski laboratorij Manuela Šola istaknula je da smo se u posljednje vrijeme možda osjećali i “preplavljeno” vijestima o umjetnoj inteligenciji (AI), pri čemu je početni entuzijazam na neki način počeo kopniti, a cijela priča poprimila realističnije okvire.

Iako je strah od nepoznatog prirodan, Šola je istaknula da “tehnologija ne postoji bez društvenog konteksta”. Pritom je apostrofirala važnost poticanja znatiželje i razvijanja kritičkog razmišljanja, kako kod djece tako i kod zaposlenika.