Plan sanacije 44 tisuće tona otpada u Gospiću, od čega je 4.500 tona opasni otpad, kao i pitanje odgovornih za taj ekocid bili su u središtu intervjua s ministricom zaštite okoliša i zelene tranzicije Marijom Vučković koja je gošća podcasta „Poslovni svijet s Ilijom Jandrićem“.

Ono što i dalje ostaje nejasno jest kako je moguće da se godinama tamo skladištio taj otpad, a da nijedna državna institucija to nije zaustavila. Ministrica Vučković kaže da cijeli slučaj Gospić treba promatrati u širem kontekstu kao nezakonito djelovanje.

„Na to nas istraga upućuje. Svi podaci koje imamo upućuju na varaždinskog operatera (tvrtke za koje je odgovorna osoba bio Josip Šincek). Ja ću to reći jer sam ja pregledala sve dnevnike, sve registre i sve očevidnike, počevši od 2014. godine kad je promet tog operatera krenuo. Sagledava se način na koji se otpad prebacivao. Pri tome ću istaknuti da do 2022. godine nije postojala u Gospiću nijedna dozvola, a da je otpad već i prema objavljenim priopćenjima Uskoka postojao. Pa i ta prva dozvola nije trebala uopće se izdati. Nakon toga je inspekcija postupala. Došlo je i do zahtjeva za poništavanje dozvole pa se dozvola poništila, ali je opet ubrzo izdana. Opravdana su, naravno, pitanja javnosti kako to sustav dopušta, s obzirom da se to ponavljalo i na drugim lokacijama. Imali smo višekratno ponavljanje dozvole na nekim drugim lokacijama čije posljedice sada otklanjamo. Ova vrsta decentralizacije očito nije bila učinkovita. Ima svoje posljedice koje bi bilo dobro da se nisu dogodile, a mi ćemo dati sve od sebe da se one u budućnosti spriječe. Što će još utvrditi istraga reći će nam optužnica kada se obznani ili objavi, teško je reći. Mi činimo sve što možemo da se to sanira“, govori ministrica Vučković. Dodaje da se sa sigurnošću može reći da otpad u Gospiću potječe iz Italije, Slovenije i Hrvatske.

„Opravdana su pitanja javnosti i interes, ali moramo se strpiti da istraga sve utvrdi. Sigurno je da će nakon ovako opsežne istrage, koju su prije svega pokrenula hrvatska tijela, a uključila su se i međunarodna tijela, optužnica reći dovoljno i da će se nakon toga moći i jasnije odrediti prema svim novim pitanjima koja se pojavljuju. Teško je dati odgovor u ime Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije ili nekog drugog ministarstva o svemu onome što se događalo u tim godinama. Mi sada moramo biti koncentrirani na sanaciju, zamoliti za strpljenje i reći da će tijela kaznenog progona utvrditi sve činjenice i o tome transparentno obavijestiti javnost. Treba još malo strpljenja“, poručuje ministrica zaštite okoliša.

Na pitanje može li se sa sigurnošću reći što je sve u Gospiću onečišćeno te tvrditi da izvorišta pitke vode nisu ugrožena, Vučković kaže da prema izvješćima nadzornih tijela zagađenja nisu ugrozila ta izvorišta. „Rizik za takvo što u budućnosti se procjenjuje kao vrlo nizak. Nitko neće reći da njega apsolutno nema, ali su službene procjene da je riječ o zanemarivom do niskom riziku, ovisno o položaju izvorišta. Međutim, nitko ne treba ignorirati činjenicu da se radi o krškom području, zato je potrebno učiniti sve kako bi sanacija bila što prije. Pri tome ne možemo ne poštivati propise. Nisu u pravu oni koji govore da je to tek tako moglo biti brže. Pa ne događa se to brže nigdje ni po svijetu. Nitko ne može potrošiti desetke milijuna eura, a da ne provodi postupke po propisima“, napominje Marija Vučković.

Iako su građani tražili da se sav otpad ukloni u roku tri mjeseca, plan sanacije predviđa rok od 13 mjeseci i to od dana potpisivanja ugovora. Podijeljen je u četiri faze. Vučković stoga kaže da je teško točno reći koji je realan rok. „Postupci nabave i brzina postupaka nije uvijek u cijelosti izvjesna. Čak i pregovarački postupak može rezultirati žalbom i komplikacijama. Što se tiče prve dvije faze, treba reći da su one započete. Oko 10. listopada obznanit ćemo taj postupak“, najavljuje ministrica. To znači da bi rok za pokretanje plana sanacije bio za dva do tri mjeseca, ako ne bude žalbi.

„Učinit ćemo sve da bude u tom roku i da budemo gotovi, kako smo rekli, za otprilike godinu dana. Potrudit ćemo se da početak bude prije Nove godine“, dodaje.

„Procjena je da je riječ o 44 tisuće tona otpada. Sanacija je planirana u četiri faze – 650 tona neopasnog otpada, 4.500 tona opasnog otpada. Procjena je da još postoji oko 6.000 tona u skladištu, od čega je tisuću i pol opasan otpad. To je procjena. Sve će dalje uzorkovanje kategorizirati. Gotovo 33.000 tona se odnosi na zakopani otpad. No, ono što se isto tako nedovoljno komunicira u javnosti jest potencijalni udio kamenja i zemlje u tome. Udio zemlje smo mi u ovom planu sanacije procijenili oprezno na četrdeset posto. Prema neobvezujućim informacijama onih koji su sudjelovali u istraživanju tržišta taj je udio i veći“, govori ministrica Vučković. Kad je riječ o četiri i pol tisuće tona opasnog otpada, predviđena je njegova oporaba, odnosno spaljivanje u energanama u inozemstvu. Cijena je već gotovo dvostruko veća od planirane.

Kupujete online?

Dosta vam je upisivanja broja kartice? Stiže jednostavniji način plaćanja

promo

Koliko vrijedi dobar internet? Cijena, kvaliteta i ulaganja pod povećalom

„Za ove 4,5 tone opasnog otpada mi smo predvidjeli u postupku nabave 4,7 milijuna eura bez PDV a, a odluka je donesena na 8,8 milijuna eura, dakle značajno više. Mnogi se trebaju pitati kakve su cjenovne signale davali u ovim mjesecima. Prepustimo ekonomskim stručnjacima da oni odgovore na pitanje je li stalno dizanje panike da je sve otrovano, a nije, kao i otvorene poruke u televizijskim emisijama da cijena treba biti najmanje osam milijuna eura ili slično, utjecalo na tržište ili ne. Ja kao ekonomist mislim da utječu. No, ne morate meni vjerovati. Mogu to reći stručniji od mene“, napominje Marija Vučković. Što se tiče neopasnog otpada procjenjuje se da će trošak sanacije biti oko 6 milijuna eura.

Do kraja mandata ove vlade, ako izbori budu u redovnom roku, ostalo je još oko godinu i pol. Na pitanje što bi smatrala svojim uspjehom ministrica Vučković odgovara da bi uspješnim smatrala da u tom roku bude završena treća faza sanacije otpada u Gospiću.

U podcastu je govorila i o prosvjedima građana u Našicama i Komoračnom, spaljivanju neopasnog otpada u cementarama, drugim kritičnim točkama skladištenja otpada u Hrvatskoj, izmjenama Zakona o gospodarenju otpadom, izgradnji spalionica i problemu skladištenja radioaktivnog otpada na Petrovoj Gori. Osim toga, bilo je riječi i o prilagodbi na klimatske promjene, cilju dekarbonizacije i cijeni zelene tranzicije za građane i gospodarstvo. Podcast „Poslovni svijet s Ilijom Jandrićem“ gledajte na YouTube kanalu Poslovnog dnevnika ili slušajte na platformi MixCloud u srijedu u 20 sati.