Obrtništvo danas proživljava najtežu krizu u svojoj povijesti, a prijedlog novog Zakona o obrtu, koji Ministarstvo poduzetništva i obrta upućuje u drugo čitanje u saborsku proceduru, tu će krizu još produbiti i gurnuti obrtništvo u sigurnu propast, kaže Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore. U vodstvu HOK-a smatraju da novi zakonski prijedlog Ministarstva, kojem je na čelu Gordan Maras, ne rješava nijedno od ključnih pitanja za preživljavanje obrtništva u krizi. Jedna od ključnih stavki novog zakona je da se ukida obvezno članstvo i članarina u HOK-u, a što vodstvo obrtničke komore smatra udarom na sve obrtnike.

“Mi smo godinama tražili da se osnuje ministarstvo koje bi bilo specijalizirano za problematiku obrtnika. Kada se prije dvije godine to dogodilo, imali smo velika očekivanja. No, umjesto ministra obrtništva u politici, dobili smo ministra politike u obrtništvu”, kazao je Ranogajec o Gordanu Marasu na konferenciji za novinare u ponedjeljak u Zagrebu. Iz HOK-a ističu da se u nepune dvije godine mandata  Ministarstva poduzetništva i obrta broj obrta smanjio se za više od 4000. Povećan je broj insolventnih obrtnika za preko 3000, a iznos njihovih potraživanja za 1,6 milijardi kuna.

“Sjetimo se ambiciozno najavljenih 13.000 novih obrta i 50.000 novih radnih mjesta, što nam je ministarstvo poručivalo krajem siječnja 2012. godine” ističe predsjednik HOK-a.  Obrtnici se žale da ih nitko nije konzultirao oko izrade nove pravne regulative koja uređuje njihov sektor.

“Ministarstvo bježi od stvarnih problema obrtništva jer za njih nema rješenja i ne želi poslušati glas obrtnika. Mi smo inicirali izmjene Zakona o obrtu, kako bi izjednačili prava obrtnika s drugim poduzetnicima u ovim kriznim vremenima kada se obrtnicima blokira i otima cjelokupna imovina, a ne samo vrijednosti unesene u obrt i stvorene za vrijeme poslovanja. S druge strane osnivači trgovačkog društva, koje je također ovlašteno za obavljanje obrtničkih poslova, odgovaraju samo s iznosom osnivačkog kapitala. I što u takvoj situaciji u međuvremenu radi ministarstvo? Odbijaju sve naše prijedloge, nemaju vizije, rezultata i rješenja jer ne pričaju s obrtnicima o njihovim stvarnim problemima i odjednom otvaraju pitanje obveznog članstva, prikazujući to kao spasonosni recept za sve boljke hrvatskog obrtništva“, kazao je Ranogajec.

Iz HOK-a naglašavaju da komorski doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori čini manje od jedan posto ukupnog opterećenja gospodarstva neporeznim davanjima – ima ih više od 250 s ukupnim iznosom većim od 12 milijardi kuna. Najveća davanja idu gradovima i općinama kroz komunalni doprinos, vodni doprinos, spomenička renta, porez na tvrtku i sl. Tu su i državna poduzeća poput Hrvatskih voda i šuma.  

Naknada za izdavanje šumarske licencije za mali obrt za obavljanje usluga u šumarstvu iznosi 8000 kuna godišnje. Obrtnici sada plaćaju komorski doprinos do najviše 156 kuna mjesečno. Kao naš doprinos rješavanju krize, predložili smo smanjenje komorskog doprinosa u novom Zakonu o obrtu na 88 kuna mjesečno, jednako za sve obrtnike. To su sredstva kojima se financira HOK, 20 područnih komora i 116 udruženja obrtnika, bez ijedne kune troška za državni proračun. Zato je teško povjerovati u argument ministarstva da će upravo ukidanje komorskog doprinosa uistinu spasiti obrtništvo, budući da se 100 milijuna kuna komorskog doprinosa najvećim dijelom vraća obrtnicima kroz razne usluge. Radi se o 83.000 obrtnika koji ovakvim prijedlogom zakona gube jaku komoru koja zastupa i štiti njihove interese”, navodi Dragutin Ranogajec.

Ljubav HOK-a i ministra Gordana Marasa pukla je upravo na izradi novog Zakona o obrtništvu. Ranogajec pojašnjava da je od njihova prvotnog traženja da se u Zakonu izmjeni odredba vezana za odgovornost obrtnika u poslovanju vlastitom imovinom, došlo do ovog prijedloga zakonskog teksta koji nema veze s obrtničkom realnošću. “Ministarstvo je u ovoj posljednjoj verziji teksta izbacilo sve ono na čemu je samo inzistiralo do ljeta. Nas samofinanciraju obrtnici da ih štitimo i zastupamo, a ne politika. Zato nećemo odustati od naših prijedloga za promjenu zakona.“, zaključuje predsjednik Obrtničke komore.

Tri pitanja

Jedan zakon za sve komore!

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK), smatra da će prijedlog novog Zakona o obrtništvu imati dalekosežne negativne posljedice za obrtnike i cijelo hrvatsko gospodarstvo.

1. Zašto smatrate da je dobrovoljno članstvo u HOK-u loše po obrtnike?

Mi smo neodvojiva cjelina: obrtnici i Hrvatska obrtnička komora. Naša komora nije osnovana i ne funkcionira po nekom komorskom zakonu, jer on i ne postoji, nego prema Zakonu o obrtništvu. I novi prijedlog zakona daje nam obveze, ali nam ujedno onemogućuje financiranje. Znači, za primjer, da i dalje postoje ispiti i komisije za dodjeljivanje obrtničkih licencija, ali kako ja mogu nekoga prisiliti da sjedi u komisiji ili ga platiti, i čime, ako je sve na bazi dobrovoljnosti?

2. Mislite li da bi trebao biti donesen jedan opći zakon o komorama?

Naravno, kada bi postojao jedinstveni zakon o komorama, bila bi uređena materija u cijelom sektoru. Ne vidim kako je moguće mijenjati pravila u Hrvatskoj obrtničkoj komori a da istodobno sve ostane isto u Hrvatskog gospodarskoj komori, Komori arhitekata, liječnika i sl.

3. Tvrdite da bi ove promjene mogle imati i neke negativne implikacija za naše radnike u inozemstvu?

HOK sada izdaje uvjerenje o pomoćnicima u obrtništvu, što je dokument koji poslodavcima u Njemačkoj, Austriji i mnogim drugim zemljama predstavlja dokaz o stručnoj osposobljenosti radnika. Ako se to ukine, ne znam kako će ti radnici moći dokazati svoje stečeno znanje i iskustvo.