U obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u Hrvatskoj je krajem prosinca prošle godine bilo 192.285 zaposlenih, što je za 1,5 posto ili 2.949 osoba manje nego na kraju prošlogodišnjeg studenog, pokazuju podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS).

Pritom je u obrtu na kraju prosinca bilo ukupno 170.168 zaposlenih, što je za 1,8 posto ili 3.234 osobe manje nego u studenom. Broj zaposlenih u djelatnostima slobodnih profesija istovremeno je porastao za 285 osoba, odnosno 1,3 posto, na ukupno 22.117 zaposlenih.

Pad broja zaposlenih, navode iz DZS-a, zabilježen je u 16 od 21 područja djelatnosti i kreće se u rasponu od 0,3 postu, koliko je smanjen broj zaposlenih u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnosti, do 6,1 posto u rudarstvu i vađenju.

Do smanjenja broja zaposlenih u obrtu u prosincu u odnosu na studeni prošle godine došlo je i u tri djelatnosti s najvećim udjelom u ukupnom broju zaposlenih.

U prerađivačkoj industriji je tako na kraju prosinca bilo 29.817 zaposlenih ili 2,2 posto manje nego u studenom, dok je zaposlenih u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane broj zaposlenih smanjen za 2,1 posto, na 28.468 osoba, a u građevinarstvu za 4,16 posto, na 20.584 zaposlenih.

Povećanje broja zaposlenih obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u prosincu u odnosu na studeni bilježi se pak u četiri djelatnosti, i to u rasponu od 0,1 posto u ostalim uslužnim djelatnostima do 3,4 postotnog povećanja broja zaposlenih u javnoj upravi i obrani te obveznom socijalnom osiguranju.

Uspoređujući broj zaposlenih po županijama, podaci DZS-a ukazuju na pad broja zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u čak 20 županija, dok je porast zabilježen samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji i iznosi 0,6 posto.

Istodobno je najviše, za 3,6 posto, smanjen broj zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u Koprivničko-križevačkoj županiji, a najmanje, za 0,8 postu, u Gradu Zagrebu.

Ne plaćaju nego upravljaju

Energetska igra se promijenila – a neki su već nekoliko poteza ispred

Nova valuta

Nova industrijska revolucija ne događa se u proizvodnji – nego u električnoj energiji