Europska komisija (EK) u srijedu je predložila Višegodišnji proračunski okvir (VFO) za razdoblje 2021.-2027. koji je veći u odnosu na sadašnje proračunsko razdoblje (2014.-2020.), ali s pet posto manjim iznosima predviđenim za kohezijsku politiku i poljoprivredu.  EK sada predlaže dugoročni proračun u iznosu od 1135 milijardi eura u obvezama, što predstavlja 1,11 posto bruto nacionalnog dohotka 27 država članica EU.

U tekućim cijenama, uzimajući u obzir inflaciju to bi iznosilo 1279 milijardi eura u obvezama. Aktualni VFO (2014.-2020.) bio je dogovoren u visini 1087 milijardi eura u preuzetim obvezama. Novi proračunski okvir je važan, jer će definirati budućnost EU s 27 država članica. Važeći proračun rađen je za 28 članica, uključujući Veliku Britaniju, a izlaskom te zemlje iz EU europski proračun ostao je kraći za 12 do 14 milijarda eura godišnje. Osim te rupe na prihodovnoj strani, treba povećati rashodovnu stranu s obzirom na potrebu financiranja novih prioriteta poput zaštite granice, migracija i obrambene politike.

"Iako je to poboljšani prijedlog u odnosu na prvotne projekcije, zastupnici iz Odbora za poljoprivredu nisu zadovoljni konačnim prijedlogom jer smatramo da poljoprivreda kao strateška politika EU nije trebala biti zahvaćena rezovima", prokomentirala je za Poslovni dnevnik Marijana Petir, hrvatska zastupnica u euro parlamentu. "Potrebno je osigurati dovoljan proračun za Zajedničku poljoprivrednu politiku, posebno u kontekstu sve većih zahtjeva koji se postavljaju pred poljoprivrednike u smislu zaštite okoliša, klimatskih ciljeva i dobrobiti životinja. Ako uzmemo u obzir korist koju poljoprivrednici čine za proizvodnju hrane, očuvanje biološke raznolikosti, opstanak ruralnog prostora, očuvanje vrijednosti pa i obitelji, onda je jasno da se proračun za ZPP ne smije smanjivati", kaže Petir.

Sektor poljoprivrede u EU danas osigurava oko 22 milijuna stalnih radnih mjesta, a usluge prerade hrane i povezana maloprodaja osiguravaju zajedno oko 44 milijuna radnih mjesta. Izravnim plaćanjima unutar prvog stupa ZPP-a podržavaju se prihodi oko sedam milijuna poljoprivrednih gospodarstava EU. Unatoč tome, prosječni prihod poljoprivrednika u EU niži je od prosječnog prihoda u drugim gospodarskim sektorima što poljoprivredu čini neatraktivnim zanimanjem. Loši rezultati su već vidljivi, pogotovo u prosječnoj starosti nositelja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, što iziskuje neodgodivu generacijsku obnovu. Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, rekao nam je da zajedno s ostalim poljoprivrednim organizacijama svakodnevno pokušava utjecati na EK da brani poljoprivredni sektor i proračun, pojednostavi procedure i za svaku novu mjeru osigura adekvatna financijska sredstva.

"Umanjenje od pet posto jedan manji dio država članica planira premostiti nacionalnim proračunom, a drugi dio  planira platiti jedan posto iz bruto nacionalnog dohotka. Pregovori su ovom objavom službeno započeli jer sada imamo okvirno mišljenje Komisije u kojem smjeru planira ići sa ZPP-om i što se planira po pitanju proračuna. S konkretnim informacijama moći ćemo konkretnije djelovati, jer još ništa nije gotovo. Imamo prostora iskoristiti ovu godinu za intenzivne pregovore, kroz dvadeset tijela Komisije u kojima redovito sudjelujemo i saveze koje smo sklopili s V4 zemljama, novim državama članicama te suradnju s Mediteranskim zemljama. Na terenu ćemo nastaviti obavljati konzultacije, pregovarati i usuglašavati stajališta s našim institucijama, te raditi pritisak na Komisiju i Europski parlament da novi ZPP ide u korist našim proizvođačima. Imamo prostora za djelovanje i izmjene te ga trebamo maksimalno iskoristiti i maksimalno surađivati. S obzirom na to da smo mali i u lošem financijskom položaju, moći ćemo koristiti prostor za iznimke", kaže Jakopović.

Konzultantica Dragana Raić iz Sopra projekta nada se "da smo iz prijašnjih iskustava korištenja novca iz europski pristupnih i pretpristupnih fondova izvukli pokoju lekciju. Hrvatska će kao i druge zemlje prema trenutno dostupnim informacijama očito trebati više davati u europski proračun, ali sada tek slijedi novo razdoblje programiranja i pregovora s EK-a. Najavljena je i promjena statističkih regija, a svaka zemlja za sebe definira operativne programe, strateške prioritete i mjere te u skladu s time veliki dio možemo definirati samostalno. Što se tiče najava smanjenja ulaganja u koheziju i poljoprivredu, uz kvalitetne programe i povećanje učinkovitosti u povlačenju sredstava možemo minimizirati negativan efekt. Veći naglasak možemo očekivati na financiranju istraživačko-razvojnih projekata", prokomentirala je Raić za Poslovni dnevnik.

 Zagrebački konzultant Alen Rubčić, direktor tvrtke Meta partner, upozorava da je izrada višegodišnjeg proračuna EU dugotrajan proces koji se temelji na rezultatima prethodnog razdoblja i planu budućeg razvoja, poput već objavljene Bijele knjige.  "Dosadašnje poteškoće u apsorpciji bespovratnih sredstava iz EU fondova proizlaze prvenstveno iz nedostatka krovne nacionalne strategije. To je vidljivo i u disperziji raspoloživih EU sredstava aktualnog programskog razdoblja na 11 tematskih ciljeva bez jasnih razvojnih smjernica – poput niti jedne druge države članice EU. Natječajna dokumentacija poziva za dodjelu se često mijenja više puta, postupci dodjele bespovratnih sredstava traju znatno više i od propisanog razdoblja, a neriješena imovinsko-pravna pitanja i druge administrativne barijere su prisutni kako u javnim tako i u projektima privatnog sektora. Sve to otežava pripremu projektnih prijedloga i apsorpciju potrebnih bespovratnih sredstava koja je s jedne strane strogo regulirana, a nositelji projekata se suočavaju sa brojnim dodatnim administrativnim barijerama", upozorava Rubčić.

Pametnim strateškim planiranjem i upravljanjem korištenja dostupnih sredstava iz fondova i programa EU može se ne samo nadoknaditi efekte eventualnog smanjenja alokacije u novom višegodišnjem financijskom razdoblju, nego i dodatno ubrzati gospodarski rast. "Ključ je jasno definirana nacionalna strategija kako bi se maksimalno iskoristili postojeći resursi i potencijali, te u konačnici sredstva koja nam budu dostupna iz fondova i programa EU u narednom višegodišnjem proračunskom razdoblju", napominje naš sugovornik.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju