Riječ je, čini se, uglavnom o umirovljenicima koji su dio ili cijeli radni staž ostvarili u nekoj od republika bivše Jugoslavije, a kojima se tek sada 30 godina od raspada bivše države i 20-ak godina od sklapanja ugovora kojim se regulira međudržavno socijalno osiguranje na tom teritoriju ažuriraju iznosi mirovina, i to u pravilu rezultira bitno nižim iznosima, navodi dnevnik.

Prema neslužbenim podacima, radi se o oko 2000 ljudi, a glavni je razlog što se to čini tek sada, kažu u HZMO-u, što su za pojedine umirovljenike iz BiH i Srbije izračune čekali i 15 godina.

Stiglo mi je rješenje prema kojemu mi je mirovina od prošlog mjeseca niža za čak 1100 kuna pa ću, umjesto 3750, primati 2657 kuna.

Meni je to smanjenje veliki novac, a ne razumijem koji je razlog tom smanjenju sada, toliko godina nakon što smo sve definirali kaže Antonija Z., 71-godišnja Zagrepčanka koja je krajem prošle godine od HZMO-a dobila novo rješenje o mirovini.

Antonija je korisnica obiteljske mirovine koju je naslijedila od pokojnog supruga iza kojeg je bilo više od 37 godina staža. Veći dio staža, 20 godina i mjesec dana, njezin je suprug ostvario u Hrvatskoj, dok je devet godina i pet mjeseci radio u Srbiji, a sedam godina i 11 mjeseci u BiH. Kada se sve zbroji i oduzme, Antonija Z. je za suprugovih 37 godina i pet mjeseci staža naslijedila mirovinu od oko 3750 kuna. No, sukladno novom izračunu, koji se odnosi na mirovinu za prosinac prošle godine, a koja joj je isplaćena u siječnju ove godine, Antonija, po novome, ostvaruje čak 1100 kuna manju mirovinu.

I ne samo to – kako bi ostvarila pravo na dio mirovine iz BiH i Srbije, Antonija mora otvoriti i devizni račun jer je riječ o uplatama iz inozemstva, donosi Jutarnji list.