Unatoč rekordnim ulaganjima u obrazovanje, Hrvatska postiže sve slabije rezultate, upozorava Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u novom izdanju Fokusa tjedna. Dok broj učenika u osnovnim i srednjim školama kontinuirano pada, broj nastavnika i nenastavnog osoblja raste. U odnosu na školsku godinu 2019./2020. učenika je tri posto manje, nastavnika 1,6 posto više, a nenastavnog kadra čak 7,4 posto više. Iako takvi pokazatelji upućuju na povoljniji omjer učenika i nastavnika, HUP upozorava da to nije znak kvalitete, već simptom neučinkovitosti sustava.

Prema podacima OECD-a, Hrvatska danas izdvaja 5,3 posto BDP-a za obrazovanje – više od prosjeka Europske unije – no međunarodni rezultati ne prate razinu ulaganja. PISA test iz 2022. pokazuje da hrvatski učenici u matematici postižu 463 boda, što je ispodprosječan rezultat, a čak 23 posto učenika ne doseže osnovnu razinu čitalačke pismenosti. Samo šest posto učenika svladalo je napredne matematičke vještine, iako Hrvatska po učeniku troši oko 75 tisuća dolara (PPP).

Inflacija odlikaša

U visokom obrazovanju trendovi su još nepovoljniji. Nakon ljetnog upisnog roka 2025., više od trećine upisnih mjesta na fakultetima – njih 15.259 – ostalo je prazno, dok je broj nastavnika i nenastavnog osoblja nastavio rasti. U posljednjih deset godina broj maturanata koji upisuju fakultete smanjio se za više od devet tisuća, što ukazuje na duboke demografske i motivacijske probleme, ali i neusklađenost visokoškolskih programa s tržištem rada.

Poseban problem predstavlja struktura ulaganja: najveći dio proračuna odlazi na plaće zaposlenih, čiji udio iznosi 29,6 posto -više od prosjeka EU i država srednje i istočne Europe. Plaće nastavnika pritom su već dosegnule razine višestruko veće nego u nizu usporedivih članica Unije. Unatoč tome, kvaliteta nastave i obrazovni ishodi ne prate rast troškova.

HUP upozorava kako rast plaća bez mjerljivih kriterija i sustava nagrađivanja prema učinku ne donosi napredak. “Sustav nagrađivanja učitelja prema rezultatima nužan je kako bi se podigla motivacija i kvaliteta nastave, osobito u STEM i deficitarnim područjima”, navodi se u analizi. Hrvatska pritom i dalje bilježi “inflaciju odlikaša” zbog pritiska roditelja i neobjektivnog ocjenjivanja, što iskrivljuje stvarnu sliku znanja i otežava usmjeravanje učenika prema prikladnim obrazovnim putovima.

Predložena rješenja

Među rješenjima, HUP ističe potrebu modernizacije kurikuluma, jačeg povezivanja s poslodavcima i razvoja dualnog obrazovanja. Nova modularna strukovna reforma, koja je u provedbi od ove jeseni, mogla bi, smatraju, predstavljati pozitivan iskorak ako bude praćena sustavnim vrednovanjem i boljim upravljanjem resursima. Uvođenje vaučera za obrazovanje ocjenjuje se jednim od najisplativijih alata za cjeloživotno učenje i prilagodbu tržištu rada, posebno u kontekstu digitalne transformacije i zelenih tehnologija.

Predlaže se i produljenje osnovnoškolskog obrazovanja, čime bi se, uz bolje usklađene nastavne programe, mogla ojačati temeljna pismenost i smanjiti preopterećenost nastavnika. Istodobno, potrebno je racionalizirati sustav s obzirom na pad broja učenika i povećanje administrativnog osoblja, kako bi se sredstva preusmjerila u kvalitetu nastave, stručno usavršavanje i razvoj digitalnih kompetencija.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Zaključno, HUP poručuje kako Hrvatska ne pati od manjka ulaganja, nego od manjka učinkovitosti, odgovornosti i strateškog upravljanja. “Rješenje nije u većem proračunu, nego u pametnijem ulaganju – u znanje, rezultate i sustav koji nagrađuje izvrsnost”, stoji u analizi.