Treba li, po uzoru na Austriju, i u Hrvatskoj poslovanje Hypo Alpe-Adria banke i povezanost s političkom elitom istraživati saborsko povjerenstvo?

U četvrtak je tu ideju iznio šef istražnog povjerenstva koruškog parlamenta Rolf Holub, najavivši da će se u Austriji proanalizirati kredit te banke poduzetniku Tomislavu Horvatinčiću za projekt ‘Cvjetni trg’. Većina stručnjaka s kojima smo razgovarali drži da se radi o pokušaju prebacivanja političke odgovornosti za gubitke Hypo banke s Austrije na Hrvatsku, a time i o neizravnom pritisku na Hrvatsku narodnu banku.Konzultant Damir Novotny, poznat po ranijim oštrim kritikama na račun poslovanja Hypo banke, ne vidi smisla u pokretanju saborske istrage. “Sabor nema veze s poslovanjem banaka ni uvjetima odobravanja kredita. Kad je Bayern LB preuzimala Hypo grupu, HNB je postavio niz zahtjeva; od dokapitalizacije do boljeg upravljanja rizicima i čišćenja bilance. Oni su ispunjeni i danas je poslovanje usklađeno s propisima”, kaže Novotny. Drugo su pitanje, ističe, prekogranični krediti domaćim tvrtkama iz centrale u Klagenfurtu, no oni nisu pod nadzorom HNB-a već regulatora u Austriji.

HNS-ov ekonomist Dragan Kovačević zahtjev je prokomentirao riječima: “Uvijek kad se nešto ne želi riješiti ustroji se posebna komisija ili povjerenstvo. Ako se želi stručno odgovoriti na pitanje je li Hypo banka radila po zakonu ili ne, to može napraviti samo HNB. Ako se želi politizirati, tada ćemo dobiti povjerenstvo”, pocrtao je Kovačević.Luka Brkić, profesor na Fakultetu političkih znanosti, ističe da se parlamentarna povjerenstva u načelu sazivaju kad se ocijeni da je neki problem eskalirao u toj mjeri da dira temelje samog demokratskog sustava. “Očekivanje da bi Sabor razriješio gordijski čvor klijentelizma, isprepletenost politike i ekonomije u društvu, je ispravljanje ‘krive Drine’ i potpuno je iluzorno jer se radi o generičkom defektu cjelokupnog hrvatskog društva”, zaključio je Brkić.