Uz preslagivanje poreza na dohodak koje će za oko milijun radnika značiti veće plaće, Vlada od prvog siječnja sprema i mjere za poduzetnike.

Svi obrtnici i tvrtke, uključujući i jednostavne d.o.o-e, kojima godišnji prihod ne prelazi tri milijuna kuna, imat će mogućnost odabira hoće li PDV platiti po izdanom računu ili po naplati. No mjera koju pozdravljaju poduzetnici otvara problem rupe u proračunu od najmanje milijardu kuna godišnje. Dosad su takav izbor imali samo obrtnici s prihodom do dva milijuna kuna, no Europska komisija inzistirala je na ukidanju od početka 2015., no Vlada je mjeru izlobirala te ju dodatno proširila.

Premijer smatra da je "kalkulacija zdrava i održiva" i da će biti olakšanje poduzetnicima. "Trenutno su u sustavu samo obrtnici, njih oko 50.000, a s novim izmjenama u sustav bi ušli i mali poduzetnici, oko 70.000 njih, pa bi ih ukupno bilo oko 120.000", istaknuo je Milanović. Dragutin Ranogajec iz Hrvatske obrtničke komore pozdravlja mjeru koju je HOK dugo tražio: "Potaknut će se plaćanje tvrtki i demotivirati prebijanje računa što će pokrenuti novčani tok, a svaka kuna u džepu nakon promjene poreza na dohodak ići će u plaćanje računa ili potrošnju.

"U uvjetima ogromne nelikvidnosti, izgledno je da će većina odlučiti prestati kreditirati državu i porez platiti pošto sami naplate račun. Na pitanje hoće li to poremetiti naplatu najizdašnijeg proračunskog prihoda ministar poduzetništva Gordan Maras kaže: "Neće nedostajati PDV-a, samo će se prolongirati naplata, država će malo pričekati", veli i dodaje da se "radi o možda najznačajnijoj mjeri malom poduzetništvu u 10-ak godina". Država godišnje ubere oko milijarde eura od poduzetnika s prihodom manjim od tri milijuna kuna. Svi ministri financija su takvu mjeru izbjegavali jer ona može stvoriti dvostruki problem naplate.

Velike tvrtke PDV po izdanoj fakturi mogu odbiti, a mali po novom sustavu ne plate do naplate pa za proračun može nastati dvostruka šteta. Poseban problem je kako kontrolirati naplatu 120.000 novih subjekata. Procjene govore da u slučaju da samo 10 do 15 posto slabijeg priljeva zbog promjene sustava naplate, za proračun je to najmanje milijardu kuna godišnje.Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta smatra da su te mjere primjerenije za zemlje poput Njemačke: "Za Hrvatsku to je mjera kojom se ubrzava kretanje ekonomije, ali prema bankrotu."

Reforma poreza na dohodak zajedno s rebalansom u rujnu; lokalni proračuni ostaju bez 1,8 milijardi kuna

Zagreb Zajedno s rebalansom u rujnu će Vlada u Sabor uputiti izmjene poreza na dohodak, najavio je premijer Zoran Milanović. Neoporezivi dio dohotka diže se sa 2200 na 2600 kuna, a najviša stopa od 40 posto počela bi se primjenjivati na plaću od 13.200 kuna neto umjesto kao dosad  na 8800 kuna. "Ako bruto plaća iznosi 5000 kuna uz osobni odbitak od 1,5  porez i prirez ne bi se više plaćao 94 već 13 kuna, što znači da je mjesečna plaća veća za 81 kunu ili 972 kune godišnje", najavio je premijer rekavši da će ta mjera imati pozitivni učinak na plaće, i to najviše na "solidnije plaće srednjeg sloja"."Ove mjere su usmjerene na povećanje konkurentnosti i potrošnje i na mogućnost koju će, vjerujem, mnogi poslodavci iskoristiti da daju veće plaće", rekao je naglasivši da se neće odnositi na državne dužnosnik. Lokalne jedinice time će ostati bez 1,7 do 1,8 milijardi kuna zbog čega Vlada s njima razgovara o kompenzacijskim modelima.