Put do jedinstvene platforme oko Centar banke na kojoj će se konsolidirati manje ranjive banke mogao bi biti grbaviji nego se čini. Već prvi korak, u kojem dioničari trebaju potvrditi ulazak fonda za gospodarsku suradnju Alternative, dočekan je protivljenjem malih dioničara jer tvrde da je postupak nelegalan te najavljuju tužbu.

Ideja Uprave i NO-a banke, koja s 1,6 milijardi kuna aktive drži 0,39 posto tržišta, jest zamijeniti redovne i povlaštene dionice s nominalom od 400 kuna u one bez nominalne vrijednosti, te prepoloviti kapital banke na 69,3 milijuna kuna pojednostavljenim postupkom. Potom bi Alternative dokapitalizirao banku s 97 milijuna kuna, a još 34,2 milijuna unio bi dosadašnji većinski vlasnik Dragutin Bionić pretvaranjem hibridnog depozita u kapital. Završetkom rošada, iz kojih će biti isključeni svi ostali dioničari banka bi imala 200,6 milijuna kuna kapitala, što znači da bi fond i Biondić novi kapital unijeli u banku za 200 kuna po dionici, što je dvostruko manje od trenutne nominale. Takav postupak dokapitalizacije, kaže mali dioničar Stipo Tadić, je nelegalan. “U Zakonu o trgovačkim društvima smanjenje temeljnog kapitala po pojednostavljenom postupku nije dopušteno ako postoji zadržana dobit koju Centar banka ima”, kaže on. Godišnji financijski izvještaji Centar banke pokazuju da dobit iz prethodnih godina iznosi 27,3 milijuna kuna. Male dioničare je razljutila i namjera da ih se isključi iz postupka. “Oni obećavaju da ćemo jednog dana moći i sami sudjelovati u dokapitalizaciji i to jedino ako se obvežemo na minimalni ulog 50.000 eura. Razumijem isključenje ako im je važna brzina, no zašto nam onda ne zagarantiraju dokapitalizaciju kasnije?” pita se Tadić. U Centar banci odgovaraju kako ne vide osnovu za tužbu, temeljni se kapital smanjuje po zakonu, sredstva se prenose u rezerve kapitala banke, a nitko neće biti oštećen jer je to samo prvi korak u dokapitalizaciji. “Postojećim dioničarima banke na koje otpada najmanje 1750 dionica u odnosu na temeljni kapital prije donošenja Odluke o smanjenju temeljnog kapitala, omogućit će se da sudjeluju u slijedećem krugu dokapitalizacije, štoviše bit će pozvani u slijedeći krug dokapitalizacije”, stoji u odgovoru. Naglašava se da će banka dobiti institucionalnog investitora i u njoj će, putem fonda za gospodarsku suradnju, sudjelovati i država.