Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Mali brodograditelji protiv pogodovanja Brodosplitu

Autor: Marija Brnić
13. srpanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Predstavnici četiri mala brodogradilišta pozvali su zastupnike da ne glasuju za novi zakon o javnoj nabavi kojim se državi omogućava da izravno ugovara poslove s državnim tvrtkama

Donošenje novog zakona o javnoj nabavi izazvalo je lavinu optužbi na račun Vlade. Činjenicu da je usvajanje po hitnoj proceduri tempirano uoči ljetne stanke nakon zatvaranja pregovora s Europskoj uniji, premda stupa na snagu 2012., a neke odredbe godinu iza, uz izuzetak malog dijela članaka koji će zaživjeti odmah, četiri su mala brodograditelja stavila u kontekst najavljene nabave patrolnih brodova za Obalnu stražu i pogodovanje Brodosplitu.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Čelnici Adria-Mara iz Zagreba, Tehnomonta iz Pule, Montmontaže Grebena iz Vele Luke i NCP-a iz Šibenika upozorili su jučer zastupnike da u petak ne dignu ruke za taj zakon. Potpora za rušenje spornih odredbi već im je, kažu, došla od Hrvatske udruge poslodavaca, a traže je i od Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, predsjednika Ive Josipovića te čak i Europske komisije, tvrdeći da se predloženim aktom događa pravno nasilje i izigravanje svega što je dogovoreno pregovorima s EU. “Šest godina čekamo natječaj za te vojne brodove da bi sada slučajno saznali da se gura zakon koji će omogućiti izravno ugovaranje posla države s državnim poduzećima, što nije u skladu s tržišnim natjecanjem”, istaknuo je Mladen Šarić, direktor Adria-Mara, koji posljednjih godina takve brodove radi za Libiju. Predstavnici brodograditelja, koji su u ovom slučaju istupili zajedno iako su međusobno konkurencija, procjenjuju da to nije posao koji bi spasio velik škver s tisućama radnika, ali puno znači malim brodograditeljima. Cijena takvog broda kreće se od 9 do 10 milijuna eura, što velikom škveru nije dosta, kako su ocijenili, ni za “marendu”. Ističu i da bi korektna zaštita nacionalnih interesa bilo protežiranje domaćih proizvođača tako da ne bude međunarodnog natječaja. No minimun koji traže je da se osigura vrednovanje ponuda po cijeni, rokovima i kvaliteti. “Zakon je dugo pripreman i pozitivno su ga prihvatili svi socijalni partneri pa čude tvrdnje da mu se protivi HUP. Podsjećam da je prijedlog usklađen s regulativom EU i da je Vlada uložila napore u pregovorima i dobro zna koje su obveze i pravila kojih se mora držati”, komentirao je Đuro Popijač, ministar gospodarstva.

Donošenje novog zakona o javnoj nabavi izazvalo je lavinu optužbi na račun Vlade. Činjenicu da je usvajanje po hitnoj proceduri tempirano uoči ljetne stanke nakon zatvaranja pregovora s Europskoj uniji, premda stupa na snagu 2012., a neke odredbe godinu iza, uz izuzetak malog dijela članaka koji će zaživjeti odmah, četiri su mala brodograditelja stavila u kontekst najavljene nabave patrolnih brodova za Obalnu stražu i pogodovanje Brodosplitu.

Čelnici Adria-Mara iz Zagreba, Tehnomonta iz Pule, Montmontaže Grebena iz Vele Luke i NCP-a iz Šibenika upozorili su jučer zastupnike da u petak ne dignu ruke za taj zakon. Potpora za rušenje spornih odredbi već im je, kažu, došla od Hrvatske udruge poslodavaca, a traže je i od Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, predsjednika Ive Josipovića te čak i Europske komisije, tvrdeći da se predloženim aktom događa pravno nasilje i izigravanje svega što je dogovoreno pregovorima s EU. “Šest godina čekamo natječaj za te vojne brodove da bi sada slučajno saznali da se gura zakon koji će omogućiti izravno ugovaranje posla države s državnim poduzećima, što nije u skladu s tržišnim natjecanjem”, istaknuo je Mladen Šarić, direktor Adria-Mara, koji posljednjih godina takve brodove radi za Libiju. Predstavnici brodograditelja, koji su u ovom slučaju istupili zajedno iako su međusobno konkurencija, procjenjuju da to nije posao koji bi spasio velik škver s tisućama radnika, ali puno znači malim brodograditeljima. Cijena takvog broda kreće se od 9 do 10 milijuna eura, što velikom škveru nije dosta, kako su ocijenili, ni za “marendu”. Ističu i da bi korektna zaštita nacionalnih interesa bilo protežiranje domaćih proizvođača tako da ne bude međunarodnog natječaja. No minimun koji traže je da se osigura vrednovanje ponuda po cijeni, rokovima i kvaliteti. “Zakon je dugo pripreman i pozitivno su ga prihvatili svi socijalni partneri pa čude tvrdnje da mu se protivi HUP. Podsjećam da je prijedlog usklađen s regulativom EU i da je Vlada uložila napore u pregovorima i dobro zna koje su obveze i pravila kojih se mora držati”, komentirao je Đuro Popijač, ministar gospodarstva.

Reakcije

Kosor navijala za BSO
Brodosplit BSO nije privilegiran, kaže predsjednik Uprave BSO-a Damir Arapović i dodaje da mali brodograditelji to tvrde na osnovi izjave Jadranke Kosor BSO-u koja je tom prilikom rekla da se nada da će BSO i Kraljevica graditi ratne brodove.

Mali imaju utjecaj na vlast
“Od početka smo bili u ratnom programu od kojeg smo odustali 1995. kada je HRM zamrznuo investicije”, kaže Arapović. Zvonko Šegvić iz Nezavisnog sindikata kaže da neki poput Adria-Mara nemaju ni pogon u kojem bi proizvodili ratne brodove, ali da su “neki vrlo utjecajni jer zapošljavaju bivše dužnosnike”. (I. Profaca,VLM)

Autor: Marija Brnić
13. srpanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close