Rasprava o odvjetničkim tarifama u organizaciji Juris protecte – udruge za unapređenje pravosuđa u RH, obilovala je nizom paušalnih ocjena izrečenih na račun sudačke i odvjetničke profesije tako da su se mnogi sudionici, ali i predsjednik Udruge Zlatko Zeljko više puta ograđivali od uvreda i kleveta koje su se čule na račun odvjetnika i sudaca. No u konstruktivnom dijelu rasprave sindikati i pučki pravobranitelj Jurica Malčić zauzeli su se da se tarife hrvatskih odvjetnika hitno stave pod kontrolu Vlade ili Sabora po uzoru na međunarodna rješenja. Za dosadašnji izostanak političke volje da se to pravosudno područje reformira više je kritizirana ministrica pravosuđa Ana Lovrin nego premijer Sanader.

Njemačka kao uzor
Sindikati su poduprijeli Zeljkovu staru inicijativu da se i ovdje odvjetničke tarife urede po uzoru na Njemačku koja, otkriva se kao najzanimljivije, od Hrvatske ima bitno skuplje sudske pristojbe za agmažman suda koje se uplaćuju u korist državnog proračuna, a daleko su im niže tarife za rad odvjetnika. Predsjednica SSSH-a Ana Kneživić prozvala je ministricu pravosuđa Lovrin jer joj se na sastanku premijera sa sindikatima nije svidjela ideja da po hitnom postupku promjeni jedan članak zakona o odvjetništvu. “Premijer je pokazao volju da se na jesen promjenom jednog članka Zakona o odvjetništvu odvjetničke tarife stave pod kontrolu Sabora ili Vlade tako da HOK predlaže tarifu, a Vlada ili Sabor daju suglasnost čime se može privremeno utjecati da se iznos kontrolira. No ministrica Lovrin je samo sumnjičavo vrtjela glavom”, kazala je Knežević. Bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt osvrnula se na njezin mandat kada je oformljena radna grupa u kojoj su predstavnici sindikata i Hrvatske udruge poslodavaca pokušali sustav tarifiranja usklađivati s uvjetima i prilikama, no kazala je da je radna grupa prestala raditi nakon njezine smjene. Pored potrebne promjene u određivanju visine postojećih visokih tarifa, pučki pravobranitelj Malčić zauzeo se i za drukčiji položaj odvjetništva čije bi funkcioniranje, s obzirom na to da imaju neke ovlasti koje se mogu smatrati javnim, trebalo staviti pod kontrolu trećih. “U sporovima između stranaka i njihovih odvjetnika odlučuju tijela Hrvatske odvjetničke komore, pa se očekuje da u tom postupku nema pune neutralnosti”, rekao je Malčić. Spomenute su i nejednakosti u odvjetničkim nagradama prema tarifi Ministarstva pravosuđa za rad odvjetnika koji sud postavlja po službenoj dužnosti osobama kojima se sudi u kaznenom postupku u odnosu na iste usluge koje naplaćuju odvjetnici, a i neujednačena sudska praksa koje tangira sindikate u radnim sporovima koje vode za članstvo. “Ako radnik dobije sudski spor, tada nema troška jer sindikalni pravnik ne naplaćuje rad. No ako izgubi spor, a imali smo situacije u nekim Općinskim i Županijskim sudovima da se ista predmet spora jednom gubi, a drugi put dobiva, radnik mora nadoknaditi trošak poslodavcu koji je angažirao odvjetnika.

Trošak radnih sporova
Riječ je troškovima koji su u radnim sporovima znatno porasli. Unatoč tome što je HOK od 2004. u dva navrata snižavao tarifu Zeljkova računica pokazuje da je znatno niža zarada odvjetnika u Njemačkoj nego u Hrvatskoj. U Njemačkoj se samo za glavne radnje u ovrsi i parnici može naplatiti trošak, a ne za svaki izlazak na ročište i podnesak kao što je kod nas, pa odvjetnici ovdje nisu zainteresirani požuriti rješavanje spora jer će se tako manje naplatiti”, objašnjava Dušanka Marinković-Drača.