Srednja i mala poduzeća u regiji južne Hrvatske koja obuhvaća Dubrovačko – neretvansku, Splitsko – dalmatinsku, Šibensko – kninsku i Zadarsku županiju, imaju dominantniju ulogu u gospodarstvu u odnosu na ostale regije u Hrvatskoj, pokazuju podaci Bisnodea.

Podaci pokazuju da je 98,8 posto subjekata male veličine,  što je nešto veći prosjek nego što je prosjek Hrvatske, gdje je udio malih subjekata 98,4 posto. Znatno je veća razlika kad je riječ o udjelu broja zaposlenih, s obzirom da u malim subjektima radi 62,8 posto zaposlenih, dok je prosjek na razini Hrvatske 49,8 posto. Trend povećanja broja poslovnih subjekata nije pratio trend povećanja broja zaposlenih. Naime, od 2008. godine zaposlenih je manje za 10.212, što predstavlja pad od 7,8 posto. Sa 120.127 zaposlenih u 2012. godini, ova regija ima udio od 13,97 posto  u Hrvatskoj. Prosjek zaposlenih po subjektu niži u ovoj regiji u odnosu na prosjek države i to za 2,4 zaposlenika po subjektu. Udio zaposlenih u srednje velikim subjektima iznosi 20,7 posto, dok je nacionalni prosjek  17,9 posto.

Slična je situacija i po pitanju ostvarenih prihoda, gdje su gotovo polovicu, ili 49,4 posto realizirali mali subjekti, dok je prosjek malih Hrvatskoj je 33,4 posto. Srednji subjekti su imali udio od 20,9 posto, što je također veći udio u odnosu na prosjek cijele države koji je iznosio 18,4 posto. Mali subjekti ove regije su s 562 milijuna kuna neto gubitka imali  trećinu udjela u ukupnih 1,7 milijardu kuna neto gubitka malih subjekata u Hrvatskoj. Situacija je lošija kod srednje velikih subjekata, koji su sa 832 milijuna kuna neto gubitka imali natpolovičan udio u 1,5 milijardi kuna neto gubitka srednje velikih subjekata u Hrvatskoj.  Ipak, operativna dobit je pozitivna, što sugerira da su mali subjekti ove regije poslovali pozitivno u poslovnim aktivnostima. Razlog kumulativnog neto gubitka je u negativnom rezultatu iz financijskih aktivnosti. Recesija je utjecala na to da su se investicije u dugotrajnu imovinu prepolovile u odnosu na 2008. godinu, što je uobičajeno u svim regijama Hrvatske.
 

Iako se izvoz od 2008. godine smanjio za 10,8 posto, ipak je njego udio u ukupnim prihodima povećan jer su se ukupni prihodi smanjili po većoj stopi. Zbog golemog smanjenja uvoza, izvoz je za 630 milijuna kuna bio veći od uvoza u 2012. godini.Usprkos činjenici da 40 velikih subjekata čini gospodarstvo regije manje od prosjeka države, ipak se njima može zahvaliti što je dobit svih poduzeća u regiji bila pozitivna. Kumulativna neto dobit ove regije je zahvaljujući 40 velikih subjekata bila pozitivna. Ukupno je iznosila 1,62 milijarde kuna, s čime ova regija ima 43,90 posto udjela u ukupnih 3,68 milijardi kuna kumulativne neto dobiti na razini Hrvatske.

Poduzetnici južne Hrvatske 2012. godine realizirali su ukupno 67,98 milijardi kuna prihoda,što je za 11,71 milijardu kuna ili 14,7 posto manje nego 2008. godine.  "Udio u Hrvatskoj po ovom pokazatelju iznosio je 10,84 posto, što također sugerira da je prosjek realiziranih prihoda po subjektu za ovu regiju znatno ispod prosjeka Hrvatske", kaže Branimir Kovačić iz Bisnodea.  Kratkoročne financijske obveze bile su 58,56 posto veće nego 2008. godine, dok su dugoročne obveze imale blagi pad. To jasno ukazuje kratkoročnom preživljavanju, odnosno na održavanju likvidnosti. Dugoročni projekti su uglavnom ostavljeni po strani čekajući na bolja vremena.