Državni zavod za statistiku objavit će danas prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u četvrtom tromjesečju prošle godine, a makroekonomisti procjenjuju da je hrvatsko gospodarstvo palo deveti kvartal zaredom, i to oštrije nego u prethodnom.

Šest makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo palo za 1 posto na godišnjoj razini. Pritom svi očekuju pad, i to između 0,6 i 1,2 posto.

Pokažu li se njihove procjene točne, bio bi to oštriji pad gospodarstva nego u trećem tromjesečju, kada je skliznulo 0,6 posto.

Domaće gospodarstvo slabi još od početka 2009. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni.

Zahvaljujući dobroj turističkoj sezoni, u trećem lanjskom tromjesečju pad gospodarstva ponešto je usporen. Međutim, u četvrtom kvartalu pad BDP-a vjerojatno je ubrzan.

„U četvrtom tromjesečju očekujemo nešto snažniji pad BDP-a nego sredinom godine jer u promatranom razdoblju kretanje gospodarske aktivnosti ovisi dominantno o domaćim čimbenicima. Uz očekivani pad osobne i državne potrošnje te pogoršanje kretanja u robnoj razmjeni, blagi rast kapitalnih ulaganja neće moći imati vidljiviji pozitivni utjecaj na ukupno kretanje BDP-a“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Promet u trgovini na malo, podržan potrošnjom stranih turista i fiskalizacijom, neprestano je rastao od svibnja do kolovoza, da bi od rujna ponovno počeo padati. U prosincu, glavnom potrošačkom mjesecu u godini, promet u trgovini na malo pao je 1,2 posto na godišnjoj razini.

„Na tržištu rada došlo je do daljnjeg smanjivanja zaposlenosti, rasta nezaposlenosti i pada realnih plaća, odnosno smanjivanja raspoloživog dohotka, pa osobna potrošnja i dalje bilježi pad“, navodi jedan od makroekonomista.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Na kraju prosinca ukupno je bilo oko 363.400 nezaposlenih, što je oko 5.000 više nego godinu dana prije. Pritom je stopa nezaposlenosti dosegnula 21,6 posto, što je 0,5 postotnih bodova više nego u prosincu 2012.

„Poprilično visoki pesimizam i potrošača i proizvođača negativno utječe na potrošnju, proizvodnju i investicije“, navodi se u anketi Hine.

Industrijska je proizvodnja prošle godine ukupno pala za 2 posto u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu je u prosincu pad bio veći od prosječnoga, 2,8 posto.

„Dugotrajna recesija u potpunosti je iscrpila privatni segment gospodarstva, osobito realni, proizvodnju, koji ujedno prolazi proces zakašnjelog restrukturiranja važnih izvoznih sektora, kao što su brodogradnja i naftno-kemijska industrija, te izlaska iz CEFTA-e, što je utjecalo i na smanjenje robnog izvoza“, navodi se u anketi Hine.

Robni izvoz Hrvatske iznosio je lani oko 68 milijardi kuna, što je gotovo 6 posto manje nego prethodne godine, dok je uvoz istodobno pao oko 2 posto.

„Posljednji lanjski kvartal obilježen je nastavkom pada industrijske proizvodnje i robnog izvoza te tek blagim nastavkom oporavka trgovine. Tako da se može reći da je obilježen uglavnom negativnim trendovima“, zaključuje jedan od makroekonomista u anketi Hine.

U cijeloj 2013., petoj recesijskoj godini, pad gospodarstva iznosit će otprilike 1 posto, procjenjuju makroekonomisti, što bi bio manji pad u odnosu na 2012. godinu, kada je BDP potonuo 2 posto.