Konferenciji o globalnoj financiskoj krizi i njezinim posljedicama za Hrvatsku, koju je u utorak u Zagrebu organizirao Centar za obnovu kulture, nazočio je i Muhammad Lutfi, predsjednik državne agencije za ulaganja Indonezije. Na konferenciji na kojoj je sudjelovao i Princ Michael von Liechtenstein, Lutfi je predstavio iskustva svoje zemlje tijekom velike financijske krize u Aziji 1998. i iskustva s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). Na margini konferencije održao je i sastanak s vodećim ljudima Končara predvođenih predsjednikom Uprave Darinkom Bagom.

Koje poruke iz vlastitog iskustva u Indoneziji možete prenijeti Hrvatskoj?
Indonezija je tijekom azijske financijske krize 1998. bila pred financijskim i gospodarskim kolapsom i u puno nezavidnijoj situaciji nego što je to danas slučaj s Hrvatskom. Vrijednost valute je preko noći pala s 5000 rupija za dolar na 70.000 rupija. Milijuni su ostali bez posla. Jedini izlaz je bio MMF koji nam je s jedne strane pomogao, no s druge nas bacio unatrag.

Kako vam je odmogao?
Aranžmanom s MMF-om smo uspjeli stabilizirati valutu i devizne rezerve. No 15. siječnja 1998., potpisom ugovora, mi smo gospodarstvo prepustili stručnjacima Fonda. To je dovelo do stezanja remena preko svake mjere. Zaustavljena su 43 velika infrastrukturna projekta, od čega 40 iz područja energetike. To nas je dovelo u situaciju da danas u većini područja naše zemlje s 17.000 otoka, 463 regija i 33 provincije imamo struje 60W po glavi stanovnika ili oko 300W po kućanstvu.

Osim problema s energetikom što vam je još donio/odnio MMF?
Činjenica je da MMF ima globalna rješenja, a smatram da se problem u Indoneziji mora rješavati indonezijskim metodama i u Hrvatskoj hrvatskim. Mi smo preko noći, doslovno, morali osamostaliti centralnu banku i decentralizirati zemlju s 463 regije.

Nakon svega kakvo je vaše mišljenje o MMF-u?
Mogu reći da je u svakom slučaju neugodan. Dobar ili loš, ovisi o situaciji i točki gledišta. Mi smo 2005. s njim prekinuli aranžman i od tada smo ostvarili veliki rast.

Koliko vas je pogodila aktualna kriza?
Indonezija na inozemnom tržištu ostvaruje svega 35 posto svojeg BDP-a, a ostatak od 65 posto vezano je uz domaće tržište. Uz to, svega je 0,5 posto Indonežana na neki način vezano uz događanja na burzi. Zbog svega toga je kriza u Indoneziji tek malo primjetna.

Govorili ste o velikoj nestašici struje. Kakvi su vam planovi ?
U narednih 15 godina planiramo investirati 15 mlrd. dolara u energetsku infrastrukturu i izgraditi 13 velikih elektrana. Kako država nema taj novac, većinu projekata mislimo ostvariti kroz javno-privatno partnerstvo.

U Zagrebu ste razgovarali i s vodećim ljudima Končara?
Razgovarali smo Darinkom Bagom o energetici , iako nije bilo govora o konkretnim projektima. Mislim da je to velika prilika za njih, jer su naše potrebe za strujom velike.

Tržište nekretnina

Najteže je pronaći zemljište koje ima smisla razvijati, i ono koje izgleda savršeno često skriva ograničenje

Vrijednost vozila

Dugoročna pouzdanost postaje jedan od ključnih kriterija pri izboru automobila

Globalna kriza

Kontrola poslovanja banaka
Nedovoljni mehanizmi kontrole poslovanja banaka i premalo revizorskih kompanija, od kojih je previše prevelikih, glavni su krivci globalne financijske krize. Taj zaključak dali su sudionici Konferencije o globalnoj financijskoj krizi i njezinim posljedicama za Hrvatsku koja se u utorak održala u Zagrebu.

Flat tax
“Teško je davati procjene za Hrvatsku za ovu godinu, no uočljivi su pozitivni trendovi koju ulijevaju nadu u skori kraj krize”, rekla je Tamara Obradović-Mazal, državna tajnica Ministarstva gospodarstva. Dan Mitchell iz američkog Cato instituta istaknuo je važnost flat taxa, odnosno jedne porezne stope za gospodarstva u razvoju.