Lučka uprava Split nedavno je ušla u realizaciju velikog projekta dogradnje pomorsko-putničkog terminala Resnik-Divulje, koji će spojiti zračnu luku i otoke. Uz taj projekt sufinanciran iz sredstava SAFU-a, realizira se i projekt rekonstrukcije i dogradnje gata sv. Petra u Gradskoj luci Split. No, čini se da aktivnosti Lučke uprave Split ne staju na tome. Investicijski ciklus u skorijoj budućnosti trebao bi proći i naftni terminal u Solinu, koji inače koristi nacionalna naftna kompanija Ina. Na stranicama Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije objavljen je poziv za javnu raspravu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za projekt rekonstrukcije tankerskog terminala Solin.
Produbljenje dna
Iz elaborata koji je Lučka uprava priložila, saznaje se da je u planu obnova postojećih kapaciteta, a pristan se sastoji od četiri utvrdice i jedne plutače, te se planira i izgradnja novih priveznih utvrdica na istočnoj i zapadnoj strani, s pristupnim mostićima. U planu je također i produbljenje dna na istočnoj strani veza do kote od -12,50 metara.
S ciljem modernizacije tankerskog terminala unutar tzv. Kaštelanskog bazena C predviđa se, među ostalim, i ugradnju opreme za praćenje kretanja brodova tijekom priveza ili odveza, te postavljanje rasvjete i ultrazvučnog anemometra. Predviđen je i razvoj informatičkog sustava za obavještavanje korisnika o stanju brzine vjetra, temperatura i slično, sve u skladu s uputama Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu.
Riječ je, inače, o dijelu morske luke otvorene za javni promet i od osobitog međunarodnog značaja za Split, a postojeća površina koju obuhvaća naftni terminal čini 173.404 četvorna metra morske površine i 4444 četvorna metra kopnenog područja luke. Sadašnji kapaciteti omogućuju privez brodova za pretovar naftnih derivata s brodova ili u brodove nosivosti do 40 tisuća DWT. Realizacijom projekta i produbljenjem morskog dna omogućit će sigurniji manevar priveza i odveza brodova, ističe se u dokumentaciji Lučke uprave Split. Nove privezne utvrdice zamijenit će neadekvatan privez broda na plutaču na istočnoj strani i na privezne elemente susjednih pristrana na zapadnoj strani.
U Ini ističu kako su oni samo koncesionar na tom području te kako nije riječ o njihovu projektu. Naravno, pozitivno gledaju na planirani zahvat jer će rekonstrukcijom terminala koji koriste biti obnovljena vremešna infrastruktura i podići se razina sigurnosti. No, sama tehnologija u osnovi se ne mijenja te ne očekuju bitne promjene u smislu povećanju kapaciteta, već primat ulaska u ovaj pothvat predstavlja povećanje sigurnosti terminala.
Niz nedostataka
To pitanje inače je potegnula incidentna situacija koja se dogodila prije nekoliko godina, kada se talijanski tanker “Rinella M”, dug inače 180 metara, a koji je bio na iskrcaju u Ininom terminalu, zbog jakih udara vjetra otrgnuo i nasukao pri izlazu iz terminala. Veće štete nije bilo, no incident, kojeg je detaljno analizirala i Agencija za istraživanje nesreća, ukazao je na niz nedostataka koji narušavaju sigurnost terminala u Solinu.
O izvorima financiranja za koje će se pobrinuti kao davatelj koncesije Lučka uprava, kao i o vrijednosti samog projekta, u ovoj fazi nema informacija. Ishođenje dozvola vezanih uz utjecaj na okoliš prvi je korak, a mišljenja je li potrebno provoditi postupak procjene utjecaja na okoliš i glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu resorno ministarstvo prikupljat će u javnoj raspravi narednih mjesec dana.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu